Božidar Brezinščak Bagola gost je kod Lade Žigo Španić u DHK u srijedu 21. veljače 2024. godine

Božidar Brezinščak Bagola, profesor je teologije i filozofije. Prevodi sa slovenskog i s njemačkog jezika. Član je Društva hrvatskih književnika...

Srdačno Vas pozivamo na tribinu na kojoj će gostovati

Božidar Brezinščak Bagola

(DHK, srijeda, 21. veljače 2024. u 12 sati)

Lada Žigo Španić razgovara s autorom o njegovu bogatom pjesničkom, proznom i prevoditeljskom opusu, o vezama hrvatske i slovenske književnosti, koje intenzivno razvija, o teološkom sazrijevanju, slobodi i dogmi, o zavičaju (Hum na Sutli), bogatstvu materinskih govora Hrvatskoga zagorja i o drugim temama.

Spoznao sam da bez jednog jedinog monoteističkog, poosobljenog Boga ne može na ovom svijetu postojati nikakva nada.

(Iz intervjua za Radio Ognjišče, Ljubljana.)

Božidar Bagola Brezinščak (Vrbišnica, Hum na Sutli, 9. studenog 1947.) je hrvatski i slovenski književnik iz Hrvatske. Piše pjesme, romane, pripovijetke, putopise, eseje, oglede, osvrte i radio-drame.

Profesor je teologije i filozofije. Prevodi sa slovenskog i s njemačkog jezika. Član je Društva hrvatskih književnika.

Član je HSS-a od 22. listopada 1998. Bio je potpredsjednik općine Pregrada, a potom je postao općinski načelnik Huma na Sutli.

Predsjednik je Hrvatskozagorskog književnog društva. Od 11. ožujka 2023. prvi je predsjednik novoosnovanog Krapinsko-zagorskog ogranka Društva hrvatskih književnika.

Životopis

Božidar Brezinščak Bagola rodio se 9. studenoga 1947. u Vrbišnici pokraj Huma na Sutli. Po završetku osnovnoškolskog obrazovanja upisuje gimnaziju kod franjevaca konvetualaca u Zagrebu. Studirao je teologiju u Ljubljani, Münchenu, te filozofiju u Ljubljani i Beogradu. Unatoč diplomi iz teologije nije se zaredio nego se zaposlio u tvornici "Straža" u Humu na Sutli kao urednik tvorničkog lista Straža danas da bi kasnije bio i direktor jednog sektora u istoj tvornici. U dva navrata bio je načelnik općine Hum na Sutli te ravnatelj Humskog kulturnog središta. Život uz hrvatsko-slovensku granicu pogodovao je njegovoj bilingvalnosti tako da piše na hrvatskom i slovenskom, a bavi se prevođenjem i s njemačkog jezika.

Članstvo u udrugama

Društvo hrvatskih književnika, Zagreb; Društvo hrvatskih književnih prevoditelja, Zagreb; Kajkaviana, Donja Stubica; Europski kulturni centar, Maribor; Hrvatskozagorsko književno društvo, Klanjec

izvor biografija: https://hr.wikipedia.org/wiki/...

ilustracija: Društvo hrvatskih književnika