ČASOPIS KAJ
mojzagreb.info News Portal 25.11.2018.

PEDESETLETNICA (1968. - 2018.) i 45-LJETNICA "KAJKAVSKOGA SPRAVIŠČA": znanstveni skup u Društvu hrvatskih književnika, 27.11.2018. u 10 sati
Pozivamo na svečano obilježavanje dvostrukih obljetnica Kajkavskoga spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba, i to: 50. obljetnice časopisa za književnost, umjetnost, kulturu Kaj i 45-godišnjeg djelovanja te kulturno - znanstvene udruge, Kajeva nakladnika.
Utorak, 27. studenoga 2018. - u 10 sati
Društvo hrvatskih književnika
Trg bana Josipa Jelačića 7/I – 10000 Zagreb
Održat će se znanstveni skup :
POLA STOLJEĆA ČASOPISA KAJ U HRVATSKOJ ZNANOSTI I KULTURI
(KAJ – PEDESETLETNICA, 1968. - 2018.), te o četiri i pol desetljeća djelovanja njegova nakladnika Kajkavskoga spravišča.
Trinaestoro mjerodavnih sudionika (dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur, mr. sc. Ivan Zvonar, mr. sc. Željko Vegh, Božica Jelušić, prof., mr.sc. Denis Peričić, dr. sc. Boris Beck, dr. sc. Emilija Kovač, dr. sc. Mario Kolar, dr. sc. Mijo Lončarić, akademik Mladen Obad Šćitaroci, prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci, Marija Roščić Paro, prof.) nastojat će temeljem dosadašnje znanstvenostručne suradnje s časopisom Kaj, a sa stajališta svoga znanstvenoga i strukovnog merituma, pridonijeti problemskoj analizi (ili ocjeni) Kajevih tematskih cjelina, teKajeva časopisnog, kulturološkog i stručnog doprinosa ukupnosti hrvatske znanosti i kulture.
Stoga je osnovna, polazišna ideja (i mogući zaključak) znanstvenoga skupa: obilježavanje dvostrukih Kajevih obljetnica nije samo presjek godišta u pola stoljeća jednoga časopisa i četiriipolstoljetnog djelovanja jedne kulturno-znanstvene udruge nego i presjek značajnog dijela povijesti i suvremenosti hrvatske znanosti i kulture, u kojima kajkavski kontekst ima neporeciv integracijski karakter.
Strčni voditelj skupa: dr. sc. Ivo Kalinski, dopredsjednik Kajkavskoga spravišča
U umjetničkom dijelu programa sudjeluju: kantautorica Dunja Knebl i dramski umjetnici Dubravko Sidor i Vid Balog.
Pokrovitelji su:
Dr. sc. Ana Lederer, pročelnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Program novčano podupire Grad Zagreb.
/Više o Kaju na portalu Hrčka: Kaj 1-2, 2018., rubrika KRONIKA KAJKAVIANA; Kaj 3,2009. i Kaj 3-4,2011. /Bibliografija/
http://hrcak.srce.hr/kaj?
OSNOVNE NAZNAKE O ČASOPISU KAJ I NJEGOVU NAKLADNIKU KAJKAVSKOM SPRAVIŠČU
Od 1968. godine – kad ga je kao (književno)povijesni projekt (ali i ostvarenje Krležine želje) pokrenuo književnik i filmski scenarist Stjepan Draganić – Kaj, časopis ZA KNJIŽEVNOST, UMJETNOST, KULTURU bavi se slojevitim semantičkim okruženjem svojega imena – kaj - sveukupnom jezičnom, kulturno-povijesnom i umjetničkom podlogom kajkavskoga govornoga područja RH kao temeljnim vrijednostima matične hrvatske kulture i znanosti. Znanstvenog je i publicističkog profila, s desetak stalnih rubrika i više od 20 uglednih znanstvenika i umjetnika – suradnika u svakom broju. Njegov časopisni i raznolik tematski profil - u skladu s opsežnošću i raznolikošću kajkavskoga područja (čiju govornu podlogu čini blizu milijun izvornih govornika i 1/3 RH - od Međimurja, Hrvatskoga zagorja, Prigorja, Moslavine, Podravine, kajkavskih središta, gradova Zagreba, Varaždina... i njihovih županija, goranskoga kraja do čakavsko-kajkavskih govora središnje Istre) najbolje oprimjeruju nazivi desetak rubrika u svakom broju: Suvremena kajkavska književnost, Književno-jezične korelacije, Dječja kajkavska književnost, Kajkaviana danas, Iz hrvatske (staro)kajkavske baštine, Kajkavski prijevodi, Jezičnica kajkaviana, Graditeljsko nasljeđe, vrtna arhitektura, Plemstvo i svećenstvo u hrvatskoj povijesti i kulturi, Tradicijska kultura, Povijesne teme, Likovne teme, Glazba, folklor, običaji, Ljudi i krajevi – duhovni krajobraz, Kaj & ča, Hrvati kajkavci u iseljeništvu, Kronika kajkaviana, Ogledi, osvrti, prikazi... Nakladnik mu je (od 1975.) kulturno-znanstvena udruga Kajkavsko spravišče.
S objavljenim 351 br. u 240 svezaka (s barem 5000 bibliografskih jedinica, te više od 4000 autora/suradnika svih dobi i strukovnosti) ocijenjen je najznačajnijim medijem za afirmaciju i očuvanje kajkavskog identiteta. Naglašava integrativni karakter kajkavskog konteksta u nacionalnim i srednjoeuropskim kulturnim i znanstvenim procesima, kao i tronarječnost hrvatske jezične i kulturne zbilje. Reafirmira bogati jezični i žanrovski kontinuitet kajkavske književnosti, dajući antologijsku podlogu korpusu matične hrv. beletristike, kojemu kajkavska književnost ravnopravno pripada.
Ugledni su književnopovijesni analitičari i bibliografi u samom početka Kaja - još kao časopisa za kulturu i prosvjetu - izlučili tematske krugove starije i novije kajkavske književnosti (uz onaj povijesnoumjetnički) kao temelje njegova uređivačkoga koncepta. Razdoblje reafirmacije hrvatskokajkavske književnosti, pogotovo pokreta suvremenoga kajkavskoga pjesništva, te reinstitucionalizacije hrvatske kulture poklapa se upravo s razdobljem pokretanja Kaja – 118 godina po prestanku izlaženja Danice zagrebečke.
Početkom 1968., Kaj je nastao inicijativom kajkavskih pjesnika – među kojima su, uz prvog i dugogodišnjeg glavnog i odgovornog urednika Stjepana Draganića, osnivačima bili Anđela Vokaun Dokmanović, Fran Koncelak, Stjepan Bence, Melita Runje i Benedikt Tumpa. Toj se grupi, većinom i članovima redakcijskog odbora, pridružuju: Ljubica Duić, Tomislav Stunić i slikar †Zorislav Drempetić Hrčić (autor likovne opreme prvih brojeva časopisa i naslovnice).
Autor je likovnog rješenja naslovnice (od 2001.) akademski slikar grafičar Frane Paro, ujedno i najveći znalac u nas tipografije tiskarskih znakova i prvog hrvatskog tiskarskog znaka, autor značajnih knjiga o knjigotiskarstvu, glagoljici i grafici, autor replike Gutenbergove preše...
Od 1968. do danas objavljeno je 351 broj Kaja u 240 svezaka.
[Glavi i odgovorni urednici (od 1968. do danas): †književnik Stjepan Draganić, dr. sc. Ivo Kalinski, književnik, jezikoslovac, leksikograf; mr. sc. Ernest Fišer, književnik; dr. sc. Božica Pažur, književnica]
KAJKAVSKO SPRAVIŠČE – društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti (spravišče = sabor), udruga 250-ak znanstvenika i umjetnika – nastala iz KUD-a „Ksaver Đandor Gjalski“ (utemeljenog 1973. godine), s desetak stalnih programa godišnje - djeluje na cjelokupnom i opsežnom (povijesno-kulturnom i zemljopisnom) kajkavskom govornom području Republike Hrvatske, koje obuhvaća 8 hrvatskih regija/županija (od Međimurja, Hrvatskoga zagorja, Prigorja, Moslavine, Podravine, kajkavskih središta, gradova Zagreba, Varaždina... i njihovih županija, goranskoga kraja do čakavsko-kajkavskih govora središnje Istre).
Uz afirmaciju kulturoloških vrednota s cijelog kajk. područja u trajnim programima – među kojima, najplodnije, redovite nakladničke djelatnosti - s 240 časopisnih, i 180-ak posebnih izdanja (navršena čak 50. obljetnica časopisa Kaj!) - značajan mu je koncept povezivanja hrv. kulturnog prostora kreativnim dosezima kaj-ča-što jezične zbilje, kao nedovoljno isticanim bogatstvom hrv. književnosti i kulture, i to u programima: Hrvatski književni putopis (i natječaju za putopis od 2007.), te Kaj & ča: prožimanja i perspektive (od 2001. i nastavku suradnje s Čakavskim saborom). Tribina Kajkavskoga spravišča kontinuirano se (od 1994.) i interdisciplinarno bavi sveukupnim položajem fenomena kajkaviane. Posebnost Jezičnice kajkaviane - filološkog programa izvaninstitucionalnog tipa (započetog još 2000. i 2003. g.) – jesu 4 natječaja suvremene afirmacije književnih žanrova, te živih kajk. govora (za kratku kajkavsku prozu, kajkavske i čakavske literarne radove učenika srednjih škola RH, za dijalektološki opis i istraživanja...) – potičući i mladenačku kreativnost, razvijanje pismenosti i jezične kulture.
U kulturnoj javnosti, djelima vodećih suvremenih likovnih umjetnika, osobito se isprofilirala izložbeno-likovna djelatnost Galerije Kaj.
Najznačajniji, dakle, trajni programi Kajkavskoga spravišča, uz izdavačku djelatnost, jesu: TRIBINA, JEZIČNICA KAJKAVIANA, HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS, KAJ & ČA: PROŽIMANJA I PERSPEKTIVE, znanstveni skupovi /kolokviji, čak 5 poticajnih natječaja suvremene afirmacije skoro svih književnih žanrova, te živih kajkavskih govora, pokroviteljstva, izložbeno-likovna djelatnost Galerije KAJ.., itd...
Ime društvu - Kajkavsko spravišče - dao je njegov prvi predsjednik, povjesničar, akad. Josip Adamček; Spravišče je imalo još dva predsjednika povjesničara (dr. I. Očaka i dr. D. Pavličevića), dok mu je nemjerljiv pečat i ugled, sve do nedavno, davao dugogodišnji predsjednik akademik Miroslav Šicel, jedan od najznačajnijih hrv. književnih povjesničara uopće. Do smrti, 7.04.2018. predsjednik mu je bio arhitekt †dr. sc. Tomislav Premerl, jedan od najutjecajnijih hrvatskih teoretičara i povjesničara arhitekture, član Kajkavskoga spravišča od osnutka.
[Predsjednici od 1974. do danas: †akad. Josip Adamček, †dr. sc. Đurđica Cvitanović, †dr. sc. Ivan Očak, prof. dr. sc. Dragutin Pavličević, †akademik Miroslav Šicel, prof. dr. sc. Zvonko Kovač, †dr. sc. Tomislav Premerl
Današnji dopredsjednik /v. d. predsjednika: dr. sc. Ivo Kalinski]






