Film "Link" Stanke Gjurić na međunarodnom 18. Festivalu srpskog filma fantastike u Beogradu

središnja ideja filma usmjerena je na emotivni i introspektivni susret sa samim sobom iz prošlosti

S ponosom najavljujemo sudjelovanje art filma "Link", autorice Stanke Gjurić, na ovogodišnjem 18. Festivalu srpskog filma fantastike, koji okuplja vrhunska domaća, regionalna i međunarodna ostvarenja iz svijeta žanrovskog filma.

Osnovan 2006., 'Festival srpskog filma fantastike' prva je manifestacija koja se bavi filmskim stvaralaštvom u oblasti fantastike i horora. 18. Festival srpskog filma fantastike održat će se od 28.rujna do 1. listopada 2024. u Dvorani kulturnog centra u Beogradu (Srbija).

"Link" je fantastični art film koji se izdvaja po svojoj jedinstvenoj vizualnoj tehnici, spajajući crno-bijelu sliku i boju u svaki kadar, podijeljen doslovno na pola. Ova neobična vizualna kompozicija ima duboko simboličko značenje: boja i "bezbojnost" razdvajaju dva različita životna razdoblja – djetinjstvo i zrelost glavnog lika.

Središnja ideja filma usmjerena je na emotivni i introspektivni susret sa samim sobom iz prošlosti.

film Link - trailer

Glavni lik, odrasla osoba, u svom foto klubu susreće djevojčicu koja je zapravo lutka. No, lutka se pretvara u živo dijete samo u otvorenom prostoru.

Ovaj film istražuje složene teme identiteta, prošlosti i samospoznaje kroz fantastične i simbolične elemente, čineći ga savršenim izborom za Festival srpskog filma fantastike, poznat po promoviranju inovativnih i nekonvencionalnih filmskih pristupa.

Sudjelovanje na ovom prestižnom festivalu predstavlja značajno priznanje za autoricu Stanku Gjurić, čija filmska vizija i kreativnost nastavljaju privlačiti pažnju domaće i međunarodne publike.

Na festivalu će, dakle, sudjelovati filmovi autora iz cijelog svijeta. Osim filmova iz Srbije, od kojih je odabrano četrnaest, uključujući četiri filma mladih do osamnaest godina, u regionalnoj selekciji nalazi se pet filmova autora iz Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije, dok će u međunarodnoj selekciji biti prikazano deset filmova filmaša iz SAD-a, Italije, Švedske, Izraela, Poljske, Tajvana, UK-a, Argentine...

Pozivamo sve ljubitelje filma koji imaju mogućnost, da ne propuste priliku vidjeti ovaj jedinstveni spoj fantastičnog i umjetničkog izraza.

https://festivalofserbianfantasticfilm.wordpress.com/

https://www.facebook.com/festivalsrpskogfilmafantastike
https://www.facebook.com/shortfantasyLink

https://youtu.be/_9aKuilp78k

Stanka Gjurić

Stanka Gjurić, rođena je u 20. siječnja 1966. godine u Čakovcu, a od 1984. trajno živi u Zagrebu i radi kao pisac.

Do danas je objavila 20 knjiga.

Od 1991. do 2003. radi kao kolumnist u značajnim hrvatskim novinama i časopisima: “Večernji list”, “Slobodna Dalmacija”, “Nedjeljna Dalmacija”, “Svijet”, “Tren”,”Hrvatsko slovo”, “Glorija”.

Poeziju počinje pisati vrlo rano (već sa devet godina), a prvu pjesmu objavljuje u časopisu za djevojčice „Tina“, 1973., za koju biva i nagrađena.

1974. počinje glumiti u kazalištu ‘Pikač’, svojevrsnoj mješavini cabareta i humorističnog teatra u Čakovcu. Ansambl čine: Stanka Gjuric, Rajko Dobošić, Vladimir Dominko i Marijan Belčić (izbor tekstova i režija Vinko Lisjak). 1977. počinje raditi honorarno kao spikerica na Radio Čakovcu.
Od 1978. sudjeluje na mnogim pjesničkim festivalima u tadašnjoj Jugoslaviji, te biva nagrađivana za svoju poeziju (Goranovo proljeće, Susret riječi, Poznanovec, Pjesnički susret, Pjesnički festival Subotica, itd.).

Godine 1981. objavljuje svoju prvu poetsku zbirku „Sedmi pečat“.

Također počinje raditi kao fotomodel, te radi kao manekenka za ‘Bond Street’ show, dok od 1987. nastupa na manekenskim revijama za modnu kuću “Nada” iz Varaždina. Početkom 1987. postaje članicom ‘Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika’ čime stječe status profesionalnog pisca. Između 1981. i 1988. objavljuje još pet zbirki poezije. 1988. u Santa Cruzu (Kalifornija) pjesme su joj objavljene u Američkoj antologiji svjetske ljubavne poezije. Iste godine dobiva svoju prvu ulogu na filmu, pjevačice Bijele Ruže, u engleskom filmu Rajka Grlića, „Đavolji raj“.

1999. u izdanju „Croatia Recordsa“ objavljuje audio kasetu na kojoj sama govori svoje stihove.
2000. počinje raditi na HRT-u u zabavnoj kolaž emisiji „Metropolis“, u kojoj ima svoj voditeljski prilog. Iste godine objavljuje sabrane tekstove iz esejističkih kolumni objavljivanih u „Nedjeljnoj Dalmaciji“, pod naslovom «Lekcija o drskosti», kao knjigu.

Od 2002., intenzivnije se bavi esejistikom, pišući kolumne za časopis „Hrvatsko slovo“, te iste godine postaje članicom Društva hrvatskih književnika.

2006. se počinje baviti kratkometražnim filmom, kao samostalni, nezavisni filmski autor, te sa svojim prvim filmom „Ubojite misli“, sudjeluje na brojnim međunarodnim filmskim festivalima: Španjolska, Portugal, Francuska, Kanada, Slovenija, Italija, Srbija, Švicarska, SAD, Bosna i Hercegovina, Grčka, Republika Južna Afrika, Egipat, Argentina, Rusija, Indija, Austrija, Bangladeš, etc), te prima mnoga priznanja i nagrade. Do danas je za svoje filmove osvojila 15 međunarodnih nagrada.

Godine 2007. nagrađena je nagradom “Zvonimir Golob” za najbolju neobjavljenu ljubavnu pjesmu (UBIUDR Podravka).

Iste godine prima dvije prve nagrade za svoja dva kratkometražna filma: „Ubojite misli“ i „Spavanje i sanjanje“ na Međunarodnom festivalu kratkog filma Mostar (Bosna i Hercegovina), te Međunarodnom filmskom festivalu ‘Električni štakori sanjajo video sanje’ u Celju (Slovenija). Za svoj film “Ubojite misli” također prima nagradu na na Međunarodnom filmskom festivalu ‘AluCine’ Latin Media Festival’ u Torontu (Kanada).

2009. postaje hrvatski prijatelj savjetnik ‘Svjetske mirovne turneje za djecu’ pokrenute od strane g. Wolfganga Hildebranta iz SAD-a, te biva nagrađena na Međunarodnom poetskom festivalu ‘Nosside’ (Regio Calabria, Italija), za svoju pjesmu „Akvarel“.

2010. postaje članicom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u domovinskoj dijaspori (Basel,Švicarska). 2015. ponovno objavljuje svoju poeziju, no ovaj put na CD-u.
Poezija i eseji prevođeni su joj na engleski, arapski, litvanski, turski, talijanski i kineski.
Kritičari njezinu liriku često uspoređuju s onom Sylvije Plath. Istaknuti subotički književnik Robert G. Tilly napisao je za Gjurić da se „bavi tematskim opsegom duhovnog obzorja jednoga Henryja Millera, stilom i jezičnim vokabularom dostojnim Jursenarove ili onoga iz ponajboljih eseja Simone de Beauvoir”.

O njezinu su stvaralaštvu (poeziji i prozi) pisali i/ili govorili ugledni književnici: Nikola Milićević, Vlado Gotovac, Zlatko Tomičić, Nedjeljko Mihanović, Božidar Petrač, Milivoj Slaviček, Vinko Grubišić, Sead Begović, Igor Mandić, Alojz Majetić, Ljerka Car Matutinović, Tin Lemac, i mnogi drugi.

Od 1988. do 2018. glumi u još nekoliko dugometražnih filmova hrvatskih redatelja (Zrinko Ogresta, Oja Kodar, Miroslav Međimorec, Vinko Brešan…).

Zastupljena je u mnogim antologijama, pregledima i panoramama suvremenog hrvatskog pjesništva, kao i u nekoliko internacionalnim antologija. Kontinuirano piše poeziju i esejistiku koju objavljuje u književnim časopisima: Republika, Kolo, Hrvatska revija, Književna Rijeka, Riječi, Poezija, Motrišta, Zadarska smotra, Mogućnosti, Most/TheBridge, Portal Strene (BiH), Kvaka, na Trećem programu hrvatskog radija…

izvor biografije: http://stankagjuric.from.hr/

foto: promo privatni album Stanka Gjurić