Filmski omnibus "Šest plakanja" Stanke Gjurić, završen i spreman za festivalsko prikazivanje

riječ je o nezavisnom filmu, svojevoljno snimljenom bez budžeta, u kojem Gjurićeva, uz režiju potpisuje produkciju, scenarij, fotografiju, te montažu slike i zvuka

Filmski omnibus Stanke Gjurić, „Šest plakanja“, kojeg je snimanje ozbiljnije započelo još krajem ljeta 2021., napokon je završen i spreman za festivalsko prikazivanje.

Za našu filmašicu, ovaj je projekt bio poveći zalogaj, zato što je riječ o polusatnom filmu koji se sastoji od šest priča u kojima međusobno povezani likovi proživljavaju svoje životne borbe i tragedije, stoga na taj filmski poduhvat također možemo gledati i kao na šest kratkometražnih filmova.

Kroz film se provlači čak trinaest likova, a neki od glumaca, poput Srđana Bulata i Ivanke Blažević Kiš, već su se pojavili u jednom od autoričinih relativno nedavnih projekata. I u ovom se uratku, uz gore spomenuta imena, pojavljuju nadareni naturščici: Tin Lemac, Antonija Vlahović, Milko Kiš, Zorica Krističević, Robert Međurečan, Luka Gjurić i drugi.

Film je sniman na mnogim lokacijama u Zagrebu, a od najatraktivniji interijera svakako je prostor Društva hrvatskih književnika, ali i pripadajući mu balkon.

Milko Kiš i Antonija Vlahović

Uspjeh ovoga filma, kao i više-manje svih dosadašnjih Stankinih filmova (iako to vrijedi mnogo više za period od posljednjih desetak i više godina), na žalost ne ovisi samo o kvaliteti samoga uratka, već i o tome koliko je, više ili manje značajnih filmskih festivala u svijetu preostalo, a da se za prijavu ne mora plaćati pristojba.

Upravo činjenica da takvih festivala ima vrlo mali, i na žalost sve manje, govori sama za sebe, a da ne spominjemo konkurenciju koja se samim time značajno povećava.

Podsjetimo, riječ je o nezavisnom filmu, svojevoljno snimljenom bez budžeta, u kojem Gjurićeva, uz režiju potpisuje produkciju, scenarij, fotografiju, te montažu slike i zvuka. Takvi su autori veoma rijetki, stoga joj želimo svu sreću s filmom, jer ona će joj i ovaj put trebati, čak možda i više no ikad.

https://www.imdb.com/title/tt15368454/

https://www.facebook.com/StankaGjuric

Stanka Gjurić, rođena je u 20. siječnja 196. u Čakovcu, a od 1984. trajno živi u Zagrebu i radi kao pisac.

Do danas je objavila 20 knjiga.

Od 1991. do 2003. radi kao kolumnist u značajnim hrvatskim novinama i časopisima: “Večernji list”, “Slobodna Dalmacija”, “Nedjeljna Dalmacija”, “Svijet”, “Tren”,”Hrvatsko slovo”, “Glorija”.

Poeziju počinje pisati vrlo rano (već sa devet godina), a prvu pjesmu objavljuje u časopisu za djevojčice „Tina“, 1973., za koju biva i nagrađena.

1974. počinje glumiti u kazalištu ‘Pikač’, svojevrsnoj mješavini cabareta i humorističnog teatra u Čakovcu. Ansambl čine: Stanka Gjuric, Rajko Dobošić, Vladimir Dominko i Marijan Belčić (izbor tekstova i režija Vinko Lisjak). 1977. počinje raditi honorarno kao spikerica na Radio Čakovcu.
Od 1978. sudjeluje na mnogim pjesničkim festivalima u tadašnjoj Jugoslaviji, te biva nagrađivana za svoju poeziju (Goranovo proljeće, Susret riječi, Poznanovec, Pjesnički susret, Pjesnički festival Subotica, itd.).

Godine 1981. objavljuje svoju prvu poetsku zbirku „Sedmi pečat“.

Također počinje raditi kao fotomodel, te radi kao manekenka za ‘Bond Street’ show, dok od 1987. nastupa na manekenskim revijama za modnu kuću “Nada” iz Varaždina. Početkom 1987. postaje članicom ‘Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika’ čime stječe status profesionalnog pisca. Između 1981. i 1988. objavljuje još pet zbirki poezije. 1988. u Santa Cruzu (Kalifornija) pjesme su joj objavljene u Američkoj antologiji svjetske ljubavne poezije. Iste godine dobiva svoju prvu ulogu na filmu, pjevačice Bijele Ruže, u engleskom filmu Rajka Grlića, „Đavolji raj“.

1999. u izdanju „Croatia Recordsa“ objavljuje audio kasetu na kojoj sama govori svoje stihove.
2000. počinje raditi na HRT-u u zabavnoj kolaž emisiji „Metropolis“, u kojoj ima svoj voditeljski prilog. Iste godine objavljuje sabrane tekstove iz esejističkih kolumni objavljivanih u „Nedjeljnoj Dalmaciji“, pod naslovom «Lekcija o drskosti», kao knjigu.

Od 2002., intenzivnije se bavi esejistikom, pišući kolumne za časopis „Hrvatsko slovo“, te iste godine postaje članicom Društva hrvatskih književnika.

2006. se počinje baviti kratkometražnim filmom, kao samostalni, nezavisni filmski autor, te sa svojim prvim filmom „Ubojite misli“, sudjeluje na brojnim međunarodnim filmskim festivalima: Španjolska, Portugal, Francuska, Kanada, Slovenija, Italija, Srbija, Švicarska, SAD, Bosna i Hercegovina, Grčka, Republika Južna Afrika, Egipat, Argentina, Rusija, Indija, Austrija, Bangladeš, etc), te prima mnoga priznanja i nagrade. Do danas je za svoje filmove osvojila 15 međunarodnih nagrada.

Godine 2007. nagrađena je nagradom “Zvonimir Golob” za najbolju neobjavljenu ljubavnu pjesmu (UBIUDR Podravka).

Iste godine prima dvije prve nagrade za svoja dva kratkometražna filma: „Ubojite misli“ i „Spavanje i sanjanje“ na Međunarodnom festivalu kratkog filma Mostar (Bosna i Hercegovina), te Međunarodnom filmskom festivalu ‘Električni štakori sanjajo video sanje’ u Celju (Slovenija). Za svoj film “Ubojite misli” također prima nagradu na na Međunarodnom filmskom festivalu ‘AluCine’ Latin Media Festival’ u Torontu (Kanada).

2009. postaje hrvatski prijatelj savjetnik ‘Svjetske mirovne turneje za djecu’ pokrenute od strane g. Wolfganga Hildebranta iz SAD-a, te biva nagrađena na Međunarodnom poetskom festivalu ‘Nosside’ (Regio Calabria, Italija), za svoju pjesmu „Akvarel“.

2010. postaje članicom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u domovinskoj dijaspori (Basel,Švicarska). 2015. ponovno objavljuje svoju poeziju, no ovaj put na CD-u.
Poezija i eseji prevođeni su joj na engleski, arapski, litvanski, turski, talijanski i kineski.
Kritičari njezinu liriku često uspoređuju s onom Sylvije Plath. Istaknuti subotički književnik Robert G. Tilly napisao je za Gjurić da se „bavi tematskim opsegom duhovnog obzorja jednoga Henryja Millera, stilom i jezičnim vokabularom dostojnim Jursenarove ili onoga iz ponajboljih eseja Simone de Beauvoir”.

O njezinu su stvaralaštvu (poeziji i prozi) pisali i/ili govorili ugledni književnici: Nikola Milićević, Vlado Gotovac, Zlatko Tomičić, Nedjeljko Mihanović, Božidar Petrač, Milivoj Slaviček, Vinko Grubišić, Sead Begović, Igor Mandić, Alojz Majetić, Ljerka Car Matutinović, Tin Lemac, i mnogi drugi.

Od 1988. do 2018. glumi u još nekoliko dugometražnih filmova hrvatskih redatelja (Zrinko Ogresta, Oja Kodar, Miroslav Međimorec, Vinko Brešan…).

Zastupljena je u mnogim antologijama, pregledima i panoramama suvremenog hrvatskog pjesništva, kao i u nekoliko internacionalnim antologija. Kontinuirano piše poeziju i esejistiku koju objavljuje u književnim časopisima: Republika, Kolo, Hrvatska revija, Književna Rijeka, Riječi, Poezija, Motrišta, Zadarska smotra, Mogućnosti, Most/TheBridge, Portal Strene (BiH), Kvaka, na Trećem programu hrvatskog radija…

izvor biografije: http://stankagjuric.from.hr/

foto: promo privatni album Stanka Gjurić