Stenjevec
mojzagreb.info News Portal 21.04.2020.

zagrebački Jeruzalem - priča Ive Mišura
Stenjevec je kvart na zapadnom dijelu Zagreba koji ima raznoliku religijsku povijest za koju malo tko zna. Na prostoru manjem od jednog četvornog kilometra nalaze se tri crkve i tri župe različitih konfesija i obreda, a postojala je i četvrta, pravoslavna kapela. Najstarija crkva nalazi se na Samoborskoj cesti. Crkva Uznesenja Blažene djevice Marije spominje se već u 14. stoljeću. Koristi ju istoimena rimokatolička župa. Krajem studenog 1926. godine htjeli su je nasilno zaposjesti starokatolici koji su proistekli iz reformnog pokreta nižeg klera Katoličke crkve nakon Prvog svjetskog rata. Došlo je do fizičkog sukoba starokatolika i rimokatolika te je crkva na kraju obranjena. Zanimljivost je da ju je branio Ivan Merz, današnji blaženik. Godine 2007. sagrađen mu je spomenik s desne strane crkve.
Starokatolici su nakon neuspjelog pokušaja prisvajanja već postojeće bili prisiljeni izgraditi vlastitu novu crkvu što su i učinili 1928. godine. Dvije crkve se tako već skoro sto godina ''gledaju'' preko puta. Rimokatolička je narančaste boje, a starokatolička je žuta što je znakovito jer su starokatolici nazivani žutim pokretom radi boje korica svoje programske knjižice Savremene želje koju su izdali 1921. godine.
Kojih petstotinjak metara dalje, preko pruge i aleje Bologna nalazi se još jedno sjedište župe. Riječ je o grkokatoličkoj župi Krista Kralja u Okrugljačkoj ulici. Kapela se nalazi unutar kuće te da nema natpisa teško bi se znalo da se tu održava liturgija svake nedjelje u 8:30. Na samom zidu kuće nalazi se kip Gospe Fatimske. Dimenzije prostorija su 8,2 x 5,5 m. Iako za razliku od mnogih grkokatoličkih crkava kapela nema likovno bogato urešenu unutrašnjost (nema čak ni ikonostas umjesto kojeg se koristi crveni zastor) unutrašnjost ipak krase dvije vrijedne slike sakralnog sadržaja. Na katu se nalazi župnikov stan. Za razliku od starokatolika, grkokatolici su u punom crkvenom jedinstvu s papom. Jedina razlika od rimokatolika je što slijede bizantsku crkvenu tradiciju. Grkokatolička župa Krista Kralja osnovana je 1968. godine i pripada Križevačkoj eparhiji te Zagrebačkoj metropoliji na čelu koje se nalazi nadbiskup Bozanić. Ne postoje zapreke da rimokatolici pohađaju grkokatoličku liturgiju ni obratno pošto su članovi iste crkve. Današnji grkokatolički župnik don Ivan Grinišin tako pomaže rimokatoličkom župniku redovito služeći mise u obližnjoj crkvi sv. Nikole u Stenjevcu koja je nastala 2007. godine odcjepljenjem od župe Uznesenja BDM.
S iste strane pruge ne tako daleko nalazi se Klinika za psihijatriju Vrapče, nekad nazivana Zavod za umobolne Stenjevec. Malo Zagrepčana zna da je prostor klinike zasebna župa još od 1943. godine. Nosi naslov Presvetog srca Isusova. Katolička kapela unutar bolničkog kompleksa je postojala još u 19. stoljeću. Jedno vrijeme je kapela izmještena u prizemlju, zgrade za ''nemoćnice'' (danas ''četvorka''). Kapela sv. Josipa je srušena tijekom 1930-ih radi gradnje novih paviljona. Nova kapela je izgrađena vrlo brzo da bi stradala tijekom Drugog svjetskog rata. Najnovija župna crkva Presvetog srca Isusova je posvećena 2009. godine.
Zanimljivost je da se unutar bolničkog kompleksa nalazila i pravoslavna kapela. Prilikom otvaranja bolnice 1879. godine hrvatski ban Ivan Mažuranić je prisustvovao posvećenju katoličke i pravoslavne kapele. Nije jasno je li bila riječ o dvjema ili vrlo vjerojatno jednoj, zajedničkoj kapeli. Iz arhivskih dokumenata vidljivo je da je u međuvremenu izmještena. Rimokatolička kapela se 1895. godine nalazila u prizemlju Zgrade za ''nemoćnice'', današnje četvorke (Zavod za socijalnu psihijatriju) dok je grko-iztočna kapela bila prvom katu iste zgrade. Ne zna se dokad je točno bila u funkciji. Međutim zna se da je 1967. godine radionica za brusni papir prenamijenjena u katoličku kapelu. Pravoslavci su već 1969. imali dopuštenje Zagrebačke nadbiskupije za održavanje liturgije u toj katoličkoj kapeli u Donjem Vrapču. Pastoral pravoslavnih bolesnika obavljali su zagrebački parosi.
Stenjevec je svakako konfesionalno najzanimljiviji zagrebački kvart. Većinu su, kao i danas, uvijek činili rimokatolici. Posjetiteljima iz drugih dijelova Zagreba je bez prethodnog proučavanja crkvene povijesti teško primijetiti ovu raznolikost jer je natpis o grkokatoličkoj župi na kući u Okrugljačkoj dosta malen, a starokatolička crkva se arhitekturom ne razlikuje od rimokatoličkih. Prolaznika na istraživanje svakako nagna nevjerojatna blizina dvaju crkava na Samoborskoj cesti. Jeruzalem je postao sinonim za vjersku raznolikost, pa se gradovi s više bogomolja na malom prostoru hvale da su npr. Jeruzalem Europe (Sarajevo). Stenjevčani bi se tako mogli pohvaliti da su zagrebački Jeruzalem.
napisao: Ivo Mišur
foto: Ivo Mišur













