Nerealizirani projekt Velimira Neidhardta uvršten u svjetski najpoznatije neizgrađene arhitektonske projekte

riječ je o kompozicijski sjajnoj crkvi sv. Ivana Evanđelista u Novom Zagrebu koju je projektirao 1991. kroz artikuliranu igru osnovnih oblika trokuta, kruga i pravokutnika – kreirajući u specifičnom geometrijskom ‘pomaku’ postmodernističku parafrazu klasičnih Bauhasovih likovnih idioma

Nakon što je na velikom međunarodnom natječaju za novi putnički terminal zračne luke u Zagrebu arhitekt akademik Velimir Neidhardt (s akademikom Brankom Kinclom i Jurom Radićem) 2008. godine osvojio prvu nagradu pobijedivši svjetski etablirane autore i dobitnike Pritzkerove nagrade, poput Sir Normana Fostera, Zahe Hadid i Shigeru Bana, jedan njegov projekt ponovno je pozicioniran uz bok ključnih korifeja svjetske arhitektonske scene.

Ugledni izdavač Phaidon nedavno je objavio kapitalnu monografiju opsega gotovo 400 stranica – Atlas of Never Built Architecture – o istaknutim neizgrađenim arhitektonskim projektima iz cijeloga svijeta, od Sjeverne Amerike do Australije, među koje je uvršteno i jedno paradigmatsko djelo sakralne tematike akademika Velimira Neidhardta.

Riječ je o kompozicijski sjajnoj crkvi sv. Ivana Evanđelista u Novom Zagrebu koju je projektirao 1991. kroz artikuliranu igru osnovnih oblika trokuta, kruga i pravokutnika – kreirajući u specifičnom geometrijskom ‘pomaku’ postmodernističku parafrazu klasičnih Bauhasovih likovnih idioma.

Atlas of Never Built Architecture

Nerealizirana arhitektura 20. i 21. stoljeća u publikaciji je predstavljena u poglavljima strukturiranima po geografskom kriteriju, s brojnim ambicioznim i inovativnim projektima raznih tipologija koji zbog avangardnosti ili tehnološke zahtjevnosti nisu imali prilike biti izvedeni, ali su pokazali doseg projektantske domišljatosti i kreativnosti svoga vremena.

Tako se u knjizi mogu naći manje poznate autorske skice i nacrti začetnika moderne – Petera Behrensa, Waltera Gropiusa, Franka Lloyda Wrighta, Miesa van der Rohea pa i Le Corbusiera; nekoliko ključnih postmodernističkih zvijezda poput Alda Rossia, Michaela Gravesa ili Charlesa Moorea; zatim, uz ranije spomenute dobitnike Pritzkera (‘arhitektonskog Nobela’), tu su i Rem Koolhaas, Frank Gehry, Otto Frei, Jean Nouvel i još mnogi drugi, a uvršteni su i vizionari kao što su Buckminster Fuller ili nešto mlađi Steven Holl i Peter Eisenman.

projekt crkva sv. Ivana Evanđelista u Novom Zagrebu

Iz regije su zastupljeni Jože Plečnik (otac slovenske moderne arhitekture) s nerealiziranom zgradom parlamenta u Ljubljani, Edvard Ravnikar s vijećnicom u Skoplju i Marko Mušič s centrom mladih „Boro i Ramiz“ u Prištini. Srbija je pak prezentirana kroz samo jednu nerealiziranu ideju – projekt japanskog autora Sou Fujimota za Beton halu u Beogradu.

Hrvatska je arhitektura u ovoj monografiji dobila posebno mjesto s dva rada naših autora – uz spomenuti projekt akademika Neidhardta tu je i antologijski prijedlog Vladimira Turine koji je 1949. osmislio tehnološki napredno Kombinirano plivalište na Sušaku.

Naći se u ovako prestižnoj, međunarodno relevantnoj monografiji važno je postignuće ne samo za autora, već i za vidljivost hrvatske arhitekture na svjetskoj arhitektonskoj sceni.

Velimir Neidhardt (Zagreb, 7. listopada 1943.), hrvatski je arhitekt i akademik, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Životopis

Velimir Neidhardt rođen je 7. listopada 1943. u Zagrebu. Diplomirao je 1967. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1969. do 1970. godine surađivao je u majstorskim radionicama likovnih umjetnosti i diplomirao na Majstorskoj radionici arhitekta Drage Galića. Tijekom akademske godine 1974–1975. bio je stipendist fondacije “Zlatko i Joyce Baloković” na Harvard University i Massachusetts Institute of Technology, Cambridge, SAD. Od 1975. do 1976. stručno se usavršavao kod Skidmore, Owings and Merrill, Architects - Engineers, Chicago, SAD. Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu magistrirao 1978. na temu "Razvoj modela u znanstvenoj metodi urbanističkog planiranja", a doktorirao 1990. s disertacijom "Antroposocijalni faktor u teorijskom pristupu arhitektonskom i urbanističkom projektiranju".

Od 1979. godine radi na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu u statusu honorarnog asistenta kolegija Urbanističko planiranje (od 1979. do 1983) i Završni rad (od 1985. do 1991). Godine 1991. izabran za honorarnog docenta. Izvanredni profesor postaje 1993. godine. Na fakultetu je stalno je zaposlen od 1994, a 1999. je izabran za redovitog profesora Arhitektonskog fakulteta. Od 1991. nositelj je nekoliko kolegija na fakultetu: Integralni rad (od 1991), Arhitektonsko projektiranje VIII (od 1993) Zgrade za rad i trgovinu (od 1994) i Diplomski rad (od 1996).

Godine 1980. Velimir Neidhardt postaje član-suradnik JAZU (danas HAZU), od 1990. izvanredni, a od 1991. godine redoviti član. Voditelj je akademijina Kabineta za arhitekturu i urbanizam. Od 1998. do 2018. bio je predsjednik je Upravnog odbora Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2011. do 2018. bio je potpredsjednik, a od 1. siječnja 2019. predsjednik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Autor je brojnih arhitektonskih projekata, urbanističko-arhitektonskih studija i natječajnih radova, od kojih je velik dio nagrađen. Voditelj je znanstvenoistraživačkog projekta “Arhitektonski aspekti sprečavanja nesreća u stambenim objektima” 1991-95. Objavio je velik broj znanstvenih radova u edicijama Tehničke enciklopedije, u domaćim i stranim časopisima te 1997. knjigu "Čovjek u prostoru: Antroposocijalna teorija projektiranja" (Školska knjiga, Zagreb). Bavi se društveno korisnim radom u nizu institucija i foruma. Godine 1977. proglašen je zaslužnim članom Saveza arhitekata Hrvatske, a od 1995.do 1999. godine obavlja dužnost predsjednika Udruženja hrvatskih arhitekata  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. srpnja 2007. (Wayback Machine). Pridruženi član američke arhitektonske institucije Associate AIA postaje 1996. Njegov nastavni, znanstveni, stručni i kreativni rad usmjeren je na kompozicije složenih integracija višenamjenskih središnjih gradskih funkcija, multifunkcionalnih zgrada i projekata velikih razmjera.

Godine 1996. Velimir Neidhardt u Zagrebu osniva tvrtku za arhitekturu Neidhardt d.o.o.

Dana 15. studenoga 2018. godine izabran je za 18. po redu predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

izvor biografije: https://hr.wikipedia.org/wiki/...

foto: promo https://www.info.hazu.hr/