BANKE SU STVARNI VLADARI EUROPSKE UNIJE - piše Ivan Lovrinović

U razdoblju od druge polovice 2022. do sredine 2026. godine, Eurosustav je svim bankama u zemljama članicama Europske monetarne unije isplatio ukupno oko 370 milijardi eura!

U istom razdoblju je Hrvatska narodna banka (HNB) isplatila komercijalnim bankama oko 1,5 milijardi eura. Skoro sav taj novac trebao je završiti u džepovima, ali nije. Otišao je u džepove financijske oligarhije koji su ionako već prepuni.

Slikovito rečeno, komercijalne banke u Hrvatskoj su u samo tri i pol spomenute godine od HNB-a dobile iznos koji je veći od ukupne cijene izgradnje Pelješkog mosta i svih pristupnih cesta.

Koliko se tim novcem moglo u nas napraviti stanova? Hrvatska nema toliko mladih obitelji koliko se moglo izgraditi stanova koji su se mogli pokloniti. Radije pokloniti mladim ljudima nego bankama. Kada se poklanja bankama nitko se ne diže na noge niti propitkuje. Kada bi se poklonilo mladim ljudima, bilo bi puno prigovora.

Razmislimo i upitajmo se na kojoj smo razini svijesti!

Taj je novac izravno izvučen iz potencijalne dobiti HNB-a, što znači da je za taj iznos zakidana država, proračun i posljedično svi hrvatski građani, dok su banke zahvaljujući tome ostvarile povijesno najveće profite i isplatile rekordne dividende koji su napustili Hrvatsku jer su isplaćeni njihovim stranim vlasnicima.

Zajednički godišnji proračun Europske unije je donedavno iznosio 165 milijardi eura, dok je za tekuću godinu dogovoren iznos od 190 milijardi eura.

Dakle; ono što središnje banke članica eurozone isplate godišnje svojim bankama ravno je skoro godišnjem zajedničkom proračunu EU!!! Ranije je bilo uobičajeno da središnje banke od svoje dobiti najveći dio uplaćuju u državni proračun svoje zemlje. Sada više nije tako. Štoviše; većina središnjih banaka je zapala u velike gubitke zbog enormnih isplata bankama. To je udar na nacionalne proračune. Zbog toga su potpuno obustavile uplate svoje dobiti u nacionalne proračune država članica. Javni proračuni su tako ostali zakinuti za stotine milijuna eura i milijarde, što je inače moglo završiti u javnim uslugama i povećanju standarda ljudi.

S druge strane; dok su banke od središnje banke primale visoke kamatne stope na svoje depozite, one taj rast nisu prelile na štednju građana. Kamate na štednju građana u Hrvatskoj i većem dijelu Europe ostale su sramotno niske (često blizu 1% ili manje), dok su kamate na kredite rasle. Banke su tako zaradile i na građanima i na središnjoj banci.

Tko je tu lud?

U ovoj situaciji "ludi" su porezni obveznici koji vjeruju da vlade i parlamenti imaju potpunu kontrolu nad ekonomijom. Stvarnost je drukčija zbog dizajna samog kapitalističkog sustava u Europi.

Naime, kada je stvaran euro, u ugovore je ugrađeno pravilo da politika (vlade i parlamenti) ne smije se miješati u rad ESB-a. Ta "neovisnost", koja je trebala štititi stabilnost valute, u praksi se pretvorila u štit za financijsku oligarhiju. ESB može donositi odluke koje privatnim bankama donose stotine milijardi eura, a da za to nikome ne odgovara na izborima.

Politika ne smije dotaknuti banke jer banke drže u šaci cjelokupni platni promet i dugove država. Ako država pokuša uvesti radikalne poreze na banke ili ako ESB ukine ove isplate, bankarski lobi odmah prijeti "kreditnim slomom" – tvrdnjom da će prestati kreditirati gospodarstvo, što bi izazvalo trenutnu recesiju.

Ovo što sam napisao, savršeno razotkriva institucionalni apsurd moderne Europe. Sustav je postavljen tako da su privatni profiti banaka svetinja koju brani cjelokupna monetarna vlast, dok se javni proračuni, gospodarstvo i građani tretiraju kao potrošna roba koja mora financirati tu stabilnost.

Sve dok se pravila o stvaranju novca i neovisnosti središnjih banaka korjenito ne promijene, financijska oligarhija će ostati stvarni vladar Europske unije.

A za to je potrebno ništa manje od revolucije!

Sada vam je jasno zašto sam protiv takve EU i zašto se zalažem za njeno napuštanje.

Narodi i pojedinac tamo malo vrijede.

napisao: Ivan Lovrinović u kolovozu 2026. godine

izvor: https://www.facebook.com/Prof....

Ivan Lovrinović (Guča Gora, 7. ožujka 1960.) hrvatski je političar, bivši saborski zastupnik i aktualni potpredsjednik stranke Pravo i pravda.

Nositelj je i izvođač predavanja na kolegijima “Monetarna politika” i „Međunarodni financijski menadžment“ i na više poslijediplomskih specijalističkih i sveučilišnih (doktorskih) studija.

Politička karijera

Od 14. listopada 2016. zastupnik je u Hrvatskom saboru, kao jedini predstavnik stranke Promijenimo Hrvatsku. Izabran je u drugoj izbornoj jedinici na listi koalicije „Jedina opcija“.

Dužnosti u Hrvatskom saboru:

• Član Odbora za gospodarstvo (od 11. 11. 2016.)
• Član Odbora za financije i državni proračun (od 17. 10. 2016.)

Prvi mandat saborskog zastupnika obnaša u 8. sazivu Hrvatskoga sabora od 28. 12. 2015. do 14. 10. 2016. Tada je bio izabran na izbornoj listi Mosta nezavisnih lista ispred Udruge „Promijenimo Hrvatsku“, kao nezavisni dio Mosta.

Promjene tijekom zastupničkog mandata:

• 10. lipnja 2016. prestao biti članom Mosta nezavisnih lista te je nastavio obnašati zastupničku dužnost kao nezavisni zastupnik
• 7. srpnja 2016. prestao biti nezavisnim zastupnikom te je nastavio obnašati zastupničku dužnost kao član stranke Promijenimo Hrvatsku

Kao oporbeni političar bio je angažiran u prijedlogu novog Zakona o šumama, Ovršnom zakonu i zakonu o poljoprivredi i poljoprivrednom zemljištu. Posebno je aktivan u promociji suverene monetarne politike.

Znanstveni i stručni rad

Do sada je objavio samostalno ili u koautorstvu desetke znanstvenih i stručnih radova te pet znanstvenih knjiga. Za koautorstvo knjige „Monetarna politika“ nagrađen je posebnom nagradom „Mijo Mirković“ za najbolji objavljeni rad u 2001. godini od strane Ekonomskog fakulteta – Zagreb. Aktivno je sudjelovao na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. U srpnju 2005. godine boravio je na znanstveno-stručnom usavršavanju na Harvard Business School u Bostonu. Također je boravio na usavršavanju u okviru Salzburg seminara tijekom 2001. godine. Bio je glavni urednik časopisa "Zagreb International Review of Economics and Business".

Akademske i stručne dužnosti

Obnašao je funkciju dekana Ekonomskog fakulteta – Zagreb u razdoblju od 2002. do 2006. godine. U tom razdoblju bio je član Senata Sveučilišta u Zagrebu.

izvor biografije: https://hr.wikipedia.org/wiki/...

foto: Petar Kolovrat