Bečki Belvedere objavio je digitalni katalog s djelima Gustava Klimta

a ovo je prvi austrijski državni muzej koji je svoju zbirku javnosti učinio dostupnom...

Bečki muzej Belvedere nedavno je objavio digitalni katalog Klimtovih djela iz svog fundusa te najnovija istraživačka otkrića i detaljnu dokumentaciju o stvaralaštvu bečkog slikara. 

Belvedere je postao prvi austrijski državni muzej koji je svoju zbirku javnosti učinio dostupnom u tako detaljnom obliku. Ovom digitalnom zbirkom Belvedere povezuje povijest umjetnosti, restauraciju, istraživanje provenijencije i digitalni doseg te trajno povećava vidljivost Klimtovih djela. 

Zahvaljujući digitalnom katalogu rezultati višegodišnjih znanstvenih istraživanja postaju javno dostupni, a muzej jača svoju ulogu međunarodnog kompetencijskog centra za Gustava Klimta.  

Klimtov portret Johanne Staude© Johannes Stoll / Belvedere, Wien

Od 2022. godine Belvedere radi na detaljnoj studiji svih 24 djela Gustava Klimta u svojoj zbirci. Novi digitalni katalog uključuje iscrpne povijesnoumjetničke eseje o svakom djelu, dokumentaciju restauratorskih istraživanja, građu iz muzejske arhive, sveukupnu povijest izlaganja, opsežnu bibliografiju te poveznice na digitalne izvore.

 Poseban je naglasak stavljen na istraživanje provenijencije – za svako je djelo prikazan detaljan lanac porijekla, dopunjen informacijama o izvorima i komentarima o povijesti vlasništva. Katalog je kreiran kao dinamična baza podataka s ciljem kontinuiranog proširivanja. Digitalna struktura omogućuje jednostavan unos novih rezultata istraživanja, a dugoročno se može primijeniti i na druge umjetnike iz zbirke ove kulturne ustanove. 

Klimtov portret Fritze Riedler© Johannes Stoll / Belvedere, Wien

Digitalni katalog pruža i posve novi uvid u Klimtovo stvaralaštvo. Jedan od primjera je slika „Judita“. Na temelju usporedbi s prikazima muze Melpomene ovo je djelo prvi put smješteno u kontekst kazališne ikonografije. 

U digitalnoj zbirci su i dosad nepoznata pisma Gustava Klimta povezana s narudžbom portreta bečkog glumaca Josefa Lewinskog u ulozi Carlosa u Goetheovoj tragediji „Clavigo“. U katalog su uključena i biografska istraživanja o nekima od Klimtovih modela poput Johanne Staude i Fritze Riedler. 

Katalog okuplja i mnoge druge zanimljive, manje poznate informacije o radu ovog velikog bečkog slikara. 

Belvedereov digitalni katalog zbirke Gustava Klimta predstavlja novi standard znanstvene katalogizacije muzejske građe i javnosti omogućuje brz i jednostavan pristup njegovoj umjetnosti. 

foto 1: Klimtov portret Johanne Staude© Johannes Stoll / Belvedere, Wien

foto 2: Klimtov portret Fritze Riedler© Johannes Stoll / Belvedere, Wien

*Gustav Klimt (Beč, 14. srpnja 1862. – Beč, 6. veljače 1918.) je bio najvažniji slikar austrijske secesije s izrazito istančanim simbolističkim stilom.

Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja stoljeća. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanje modernizma. Nova umjetnost, art nouveau, donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u slikarstvu i literaturi, kroz koje se provlačila snažna opčinjenost erotikom. Bio je to Freudov Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio Erosa, a iznad svega žene, kao muze vampa i konačnog ispunjenja svrhe života.

Njegovo slikarstvo ispunjeno je naturalističkim prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je Poljubac, osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način.

Rođen je 14. srpnja 1862. u bečkom predgrađu Baumgartenu. Otac, češki emigrant, nije uspio kao zlatar, te su djeca Klimtovih rasla u neimaštini. Gustav, koji je svoju darovitost pokazao još u Visokoj školi za umjetnost i obrt, dobivao je narudžbe za ukrašavanje velikih javnih zgrada koje su se gradile tijekom 1880-ih i 1890-ih godina. U suradnji s bratom i umjetnikom Franzom Matschom osnovao je podružnicu Klimt-Matsch i dobivao gotovo sve važnije poslove, kao što je oslikavanje znamenitih bečkih spomenika secesije, Zgrada bečke secesije u Beču i Palača Stoclet u Bruxellesu.

Godine 1897., skupina umjetnika, koja je željela na moderniji, pustolovniji način stvarati svoja djela, osnovala je secesiju, a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog Beča, ali je on slikanjem veličanstvenih portreta žena iz otmjenog društva mogao dovoljno ugodno živjeti, oslobođen narudžbi.

Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču 6. veljače 1918. godine, nekoliko mjeseci prije potpunog sloma Austro-Ugarske i svijeta kakav je poznavao.

U Hrvatskoj

Gustav Klimt je 1885. izradio 3 slike za potrebe Teatro Comunale u Rijeci, danas HNK Ivana pl. Zajca. Kao dio iste narudžbe 9 stropnih slika za potrebe kazališta 3 slike je izradio Gustavov brat Ernst Klimt, a 3 umjetnik Franz Matsch. Svih 9 slika je restaurirano 2021. godine. Slike Gustava Klima restaurirane su u Odjelu za štafelajno slikarstvo Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu, a slike Gustava Klimta i Franza Matscha u odjelu Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Rijeci.

(https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica)