Dinastija Kim, obiteljski posao - dokumentarna serija na HTV u

u udarnom terminu od 20:15 sati

Hrvatska radiotelevizija (HRT) od ponedjeljka, 27. siječnja 2025. godine na Drugom programu (HRT-HTV2) u udarnom terminu od 20:15 počinje s prikazivanjem dokumentarne serije „Dinastija Kim, obiteljski posao“.

Sjeverna Koreja središnji je protagonist na današnjoj geopolitičkoj sceni. Svjetske velesile smatraju je prioritetom međunarodne diplomacije zbog strategije neprekidnih prijetnji koje tri naraštaja vladajuće obitelji upućuju svijetu.

Vodeći stručnjaci, uključujući i bivše režimske dužnosnike iz Pjongjanga, u ovoj dvodijelnoj dokumentarnoj seriji nastoje razotkriti pravi plan i konačni cilj Sjeverne Koreje te na što je država spremna da ga ostvari.

Kim Jong Un

U prvoj epizodi koja nosi naziv „Nadzor i kazna“ upoznajemo Ju Ae, koja ima desetak godina. Od kraja 2022. uz oca Kim Jong Una pojavljuje se na vojnim paradama i lansiranjima projektila, a već postoji i poštanska marka s njezinim likom.

Režim se koristi nuklearnim programom kao ključnim sredstvom da uvjeri narod i strance u moć države. Kim Jong Un i njegova kći redovito posjećuju nuklearna postrojenja, životno osiguranje obitelji koje im jamči sigurnost od cijelog svijeta.

Dinastija Kim, obiteljski posao

Poruka je jasna: za dinastiju Kim Sjeverna Koreja obiteljski je posao.

Druga epizoda koja je na rasporedu 3. veljače na HTV 2 u 20:15 nosi naziv „Nuklearna ucjena“. U travnju 2022. Sjeverna Koreja priredila je jednu od najvećih vojnih parada u svojoj povijesti. Zvijezda dana bio je Hwaseong 17, golemi interkontinentalni balistički projektil koji može poslati više nuklearnih bojevih glava bilo kamo u svijetu.

Dinastija Kim, obiteljski posao

Cilj Kim Jong Una održati je dinastiju Kim na vlasti i pritom se oslanja na nuklearnu moć i gospodarski razvoj. Stoga se njegova propaganda trudi često prikazivati oduševljenje vojnika i okupljanje naroda oko Velikog Vođe.

Kim Jong Un zna da mu je sad sigurnost zajamčena i da mu svijet ne može nauditi.

Dinastija Kim, obiteljski posao

*Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja (kor. 조선민주주의인민공화국; kratice: DNRK, DNR Koreja, Koreja, DNR), država u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Na jugu graniči s Južnom Korejom te na sjeveru s Kinom i Rusijom. Zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka.

Povijest

Nakon drugog svjetskog rata Koreju, dotada japansku koloniju, okupirale su vojne snage ratnih pobjednika, SAD-a i SSSR-a, s granicom okupacijskih zona na 38. paraleli, koja je postavljena kad je postalo jasno da u uvjetima hladnog rata zajednička uprava neće biti moguća. Zanimljiv detalj koji se treba spomenuti je taj da su trebali biti održani izbori diljem cijele Koreje u suradnji s UN-om. Plan za nacionalne izbore propao je nakon što seJužna Koreja u svibnju 1948. proglasila državom. Kao direktan odgovor na odvajanje juga proglašena je Sjeverna Koreja 8. srpnja iste godine, s Kim Il-sungom u funkciji premijera. Mjesec dana kasnije službeno se očitovao i Sovjetski Savez u proglasu koji navodi kako priznaje Kim Il-sunga kao jedinog legitimnog predstavnika korejskog naroda.

Ubrzo nakon početka rata između dviju Koreja (25. srpnja 1950.), sjevernokorejska vojska je 28. srpnja 1950. zauzela Seul, glavni grad Južne Koreje. Ubrzo su sjevernokorejske postrojbe zauzele cijelu Južnu Koreju, osim područja Pusana. No, 15. listopada 1950. postrojbe UN-a (tzv. KUN) prešle su u protunapad, zauzevši Pjonjang 20. listopada iste godine Pjongjang i izbijajući 26. listopada na kinesku granicu. Uslijedio je snažan kineski protunapad pa su postrojbe KUN-a u ožujku 1951. potisnute na 38. paralelu. Napokon je 27. srpnja 1953. u P’anmunjomu potpisano primirje (koje je na snazi i danas) između 16 zemalja čije su postrojbe bile u sastavu KUN-a s jedne, i Sjeverne Koreje i Kine s druge strane.

Zatim je Kim Il-sung, poznat i kao “veliki vođa”, uveo komunističku diktaturu po načelu kulta ličnosti s jednom dopuštenom strankom, Komunističkom partijom. Za svojega nasljednika unaprijed je proglasio svojeg sina Kima Jong-ila, poznatog pod nadimkom “dragi vođa”. Nakon očeve smrti 1994. njegov je položaj oslabio, pa je zbog toga došlo i do pokušaja zbližavanja Sjeverne s gospodarski znatno naprednijom Južnom Korejom radi kojeg je održan susret dvojice predsjednika 2000. godine. Unatoč tome što su dvije države još 13. prosinca 1991. potpisale Sporazum o pomirenju, nenapadanju i suradnji, odnosi između dviju država su napeti dan-danas. Tome je glavni razlog sjevernokorejski program razvitka nuklearne energije u vojne svrhe. Na zahtjev SAD-a u Ženevi je 21. listopada 1994. potpisan sporazum o zaustavljanju sjevernokorejskoga programa razvitka nuklearnog naoružanja, ali ga je Sjeverna Koreja odbacila 2002. i nastavila istraživanja na tom području, zbog čega se i danas nalazi pod pritiskom međunarodne zajednice.

Ugovorom sa SAD-om 1994. Sjeverna Koreja je odustala od razvoja nuklearnoga oružja u zamjenu za zapadnu ekonomsku pomoć. Provedbu tog ugovora otežavaju međusobni nesporazumi kao i nastojanja SAD-a da spriječe izvoz sjevernokorejske raketne tehnologije (u Iran, Pakistan i dr.). Posljedica tih nesporazuma je izolacija koja je uzokovala masovnu glad koja je trajala 1995. – 99. (procjenjuje se da je umrlo više od milijun ljudi, no sjevernokorejski izvori navode oko 200 000 umrlih). 2000. zbio se prvi susret lidera Sjeverne i Južne Koreje (Kim Jong-ila i Kim Dae-junga), koji su pregovarali o ujedinjenju. Tijekom 2000-ih nastavljeni su američki pritisci zbog odbijanja Sjeverne Koreje da svoju nuklearnu tehnologiju stavi pod međunarodni nadzor.

Nakon smrti Kima Jonga-ila, 17. prosinca 2011. predsjedničku dužnost je preuzeo njegov mlađi sin Kim Jong-un. Od kraja siječnja 2013. pogoršalo se stanje na Korejskom poluotoku. Prvo je Sjeverna Koreja otvoreno prijetila SAD-u, da bi se u ožujku povukla iz primirja potpisanog 1953. i prekinula sve komunikacije s Južnom Korejom. Krajem ožujka vlasti su poručile kako su rakete spremne za gađanje ciljeva u Americi, a početkom travnja kako o početku rata odlučuju dani.

izvor teksta za Sjeverna Koreja: https://hr.wikipedia.org/wiki/...

foto: arhiva HRT