Donesene su programske politike HSLS-a 2024.-2028. godine

HSLS je usvojio širok raspon mjera usmjerenih na poticanje rasta i razvoja, unapređenja kvalitete života građana, demografskih i imigracijskih politika te jačanje nacionalne sigurnosti...

Hrvatska socijalno-liberalna stranka je jučer, 06. travnja 2024. godine, u Novinarskom domu u Zagrebu predstavila „Programske politike HSLS-a 2024.-2028.“.

Predstavljanju su prisustvovali članovi HSLS-a iz cijele Hrvatske te članovi Predsjedništva i Središnjeg vijeća HSLS-a, a predstavili su ih Dario Hrebak, predsjednik, Lada Terzić, potpredsjednica, Mirko Budiša, potpredsjednik HSLS-a, Darko Klasić, politički tajnik te Zlatko Aga, predsjednik i dr.sc. Mladen Nakić, potpredsjednik Središnjeg vijeća HSLS-a.

S namjerom da se odgovori na brojne izazove s kojima se suočava naše društvo i gospodarstvo, HSLS je usvojio širok raspon mjera usmjerenih na poticanje rasta i razvoja, unapređenja kvalitete života građana, demografskih i imigracijskih politika te jačanje nacionalne sigurnosti.

Politike su podijeljene po segmentima:

• MIKRO, MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO

• OBRAZOVANJE I ZNANOST

• ENERGETIKA I ZELENA TRANZICIJA

• ZAŠTITA OKOLIŠA

• NACIONALNA SIGURNOST I BRANITELJI

• ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SIGURNOST

• DEMOGRAFSKE I MIGRACIJSKE POLITIKE

• POLJOPRIVREDA

Naglašavamo nekoliko ključnih smjernica Programskih politika HSLS-a koje ćemo provoditi u budućoj hrvatskoj Vladi:

• malim poduzetnicima i obrtnicima povećat ćemo granicu ulaska u sustav PDV-a na 50.000 EUR uz istovremeno smanjivanje porezne stope s 18 na 15% i ukidanje obavezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori te uvođenje jedinstvene stope oporezivanja dohotka.

• povećat ćemo ulaganja u obnovljive izvore energije prije svega u geotermalnu energiju (100 mil. EUR godišnje) te povećavati korištenje sunčeve energije za 10% godišnje. Uvest ćemo i burzu plina te omogućiti korištenje nuklearne energije u suradnji sa Slovenijom ili korištenjem modularnih reaktora.

• koristit ćemo gorivo iz otpada izgradnjom energana na otpad, izjednačit ćemo postupke reciklaže otpada s ostalim industrijskim procesima, riješiti pitanje opasnog otpada te proglasiti pravo na vodu za ljudsku potrošnju ljudskim pravom kako bi se izbjegla njena komercijalizacija i osigurala dostupnost svim građanima;

• povećat ćemo izdvajanja za obranu na više od 2% BDP-a sukladno standardima NATO-a te izgraditi domove za ratne veterane kako bi se trajno zbrinula socijalno najugroženija kategorija branitelja;

• omogućit ćemo socijalnu mirovinu za sve građane iznad 67 godina života;

• povrat poreza za iznos cijene privatne zdravstvene usluge te sniziti zdravstveni doprinos sa 16,5% na 15%:

• uvest ćemo kazne za prekršaje u prometu u skladu s imovinskim cenzusom.

Dario Hrebak

HSLS će ostati predan provedbi ovih politika s ciljem stvaranja pravednog, prosperitetnog i održivog društva za sve građane Hrvatske te, kao najstarija hrvatska stranka, i dalje biti čuvar liberalne demokracije i ustavnog poretka.

Pozivamo sve dionike u društvu da nam se pridruže u ostvarivanju ovih ciljeva za bolju budućnost naše zemlje.

* a detalje pogledajte na web sijedištu stranke HSLS

https://hsls.hr/web/

Programske politike HSLS-a 2024.-2028.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj. Najznačajniji i najdugovječniji predsjednik bio je Dražen Budiša. Sadašnji predsjednik stranke je Dario Hrebak, koji je naslijedio prijašnjeg čelnika Darinka Kosora.

Povijest

Nadnevka 3. ožujka 1989. u Klubu sveučilišnih nastavnika Sveučilišta u Zagrebu održan je prvi sastanak Inicijativne grupe za osnivanje Hrvatskoga socijalno-liberalnog saveza. Hrvatska socijalno-liberalna stranka osnovana je na Osnivačkoj skupštini u Zagrebu 20. svibnja 1989. godine pod imenom Hrvatski socijalno liberalni savez. Među osnivačima je bio Velimir Terzić. U okviru tadašnjeg Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (SSRNH), HSLS je djelovao od 2. listopada 1989., otad je stranka dobila suglasnost za slobodno djelovanje u sklopu SSRNH. HSLS je bio prvom demokratskom političkom strankom osnovanom u Hrvatskoj za vrijeme komunističkoga režima. Nadnevka 24. ožujka 1990. na Godišnjoj skupštini HSLS je promijenio naziv u Hrvatska socijalno-liberalna stranka. Prvi predsjednik Stranke bio je Slavko Goldstein. Dražen Budiša izabran je za predsjednika 1990. godine. Od veljače 1996. do studenoga 1997. godine predsjednik HSLS-a je Vlado Gotovac, a tada je za predsjednika Stranke izabran ponovno Dražen Budiša. Od 2004. do 2006. predsjednik Stranke bio je Ivan Čehok, da bi u veljači 2006., nakon ponovnog ujedinjena s Liberalnom strankom, za predsjednicu bila izabrana Đurđa Adlešič.

Makar je najznačajniju potporu birača (17,71 %) zabilježio na parlamentarnim izborima 1992. godine, najznačajnije razdoblje za HSLS nastupa nakon kolovoza 1998. godine, kada uz financijsku pomoć federalne agencije "USAID" otvara svoj ured u Zagrebu "International Republican Institute" (IRI). Već nakon mjesec dana konzultacija koje IRI provodi sa šest vodećih oporbenih stranaka, a u svrhu "pobjede demokratskih stranaka nad autoritarnim režimom kojega su uspostavili Franjo Tuđman i njegova stranka" (riječi iz kasnijeg izvješća samog IRI-ja) u kolovozu 1998. je sklopljen sporazum da će na narednim parlamentarnim izborima izaći tih šest oporbenih stranaka u dvije izborne koalicije - jednu koju će činiti SDP i HSLS, te drugu koju će činiti HSS, HNS, LS i IDS; ujedno je unaprijed dogovoreno da će se imenovanja na funkcije u budućoj koalicijskoj vlasti dijeliti po ključu 50 posto za SDP, 25 posto za HSLS i 25 posto za preostale četiri stranke. Nije posve jasno zašto je bilo dogovoreno da će SDP dobiti dvostruko više budućih dužnosničkih mjesta (a time i utjecaja u vlasti) od HSLS-a: naime je na parlamentarnim izborima 1995. godine HSLS bio dobio 11,55 %, a SDP skromnijih 8,93 % glasova birača; prije toga je na prethodnim parlamentarnim izborima 1992. godine SDP bio dobio tek 5,52 % glasova, a HSLS čak 17,71 %. Može se pretpostaviti da je dio dogovora bilo zajedničko kandidiranje HSLS-ovog čelnika Dražena Budiše kao kandidata na hrvatskim predsjedničkim izborima 2000.

Nakon političkih poraza dolazi do sukoba s koalicijskim partnerom SDP-om te HSLS 2002. godine izlazi iz koalicijske vlade. Taj korak ne slijede svi saborski zastupnici iz reda HSLS-a; na parlamentarnim izborima 2003. godine HSLS osvaja tek 4,05 % glasova.

Sabor stranke zasjeda svake četiri godine. Sabor se sastoji od izaslanika županijskih organizacija i ogranaka. Oni biraju predsjednika, šest potpredsjednika, te članove Središnjeg vijeća. Središnje vijeće čine 57 članova izabranih na Saboru, saborski zastupnici, predsjednici županijskih vijeća, te dva predstavnika njenog političkog podmlatka Mladih hrvatskih liberala (MHL). Predsjedništvo je izvršno tijelo HSLS-a.

Na razini županije ustrojene su županijske organizacije koje čine županijska vijeća (u Gradu Zagrebu gradsko vijeće), županijske statutarne komisije i županijski nadzorni odbor. Na razini gradova i općina ustrojavaju se ogranci.

Izbori

HSLS je istaknula kandidate na prvim demokratskim izborima suvremene Hrvatske održane u travnju i svibnju 1990. u sklopu Koalicije narodnog sporazuma

Članstvo u međunarodnim organizacijama

HSLS je prva hrvatska politička stranka koja je postala članica neke od svjetskih krovnih političkih stranaka. Godine 1992. HSLS je, postao pridružena, a 1994. godine punopravna članica Liberalne internacionale (Liberal International, LI), svjetske organizacije liberalno-demokratskih stranaka. Pored nje, HSLS je članica Europska liberalna, demokratska i reformistička stranka (European Liberal Democrat and Reform Party, ELDR) sa sjedištem u Bruxellesu.

Politička akademija

HSLS osnovao je 5. srpnja 2008. svoju političku zakladu pod nazivom Politička Akademija HSLS-a »Liberalni centar za demokraciju«. Ona je namijenjena obrazovanju svojih članova, a osnovana je po uzoru na već postojeće političke zaklade u Hrvatskoj.

izvor za HSLS: https://hr.wikipedia.org/wiki/...