Dunavom kroz srce Europe s Joannom Lumley - nova je dokumentarna serija na HRT u
mojzagreb.info News Portal 08.12.2025.
a Joannino emotivno istraživanje počinje na izvoru Dunava, u njemačkom planinskom masivu Schwarzwald, a završava na rumunjsko-ukrajinskoj granici i obilježava dvije važne obljetnice
Hrvatska radiotelevizija (HRT) od subote, 13. prosinca 2025. godine na Drugom (HRT-HTV2) u terminu od 20:15 počinje s prikazivanjem dokumentarne serije „Dunavom kroz srce Europe s Joannom Lumley“.
Joannino emotivno istraživanje počinje na izvoru Dunava, u njemačkom planinskom masivu Schwarzwald, a završava na rumunjsko-ukrajinskoj granici i obilježava dvije važne obljetnice.
dokumentarna serija „Dunavom kroz srce Europe s Joannom Lumley“
Prva je Dan D - početak kraja Drugoga svjetskog rata i kratko razdoblje slobode prije nego što je kontinent podijelila Željezna zavjesa.
Druga je pad Berlinskog zida. Joanna otkriva da je plavi Dunav i stalni podsjetnik na nepromjenjivu ljepotu Europe, njezine prošle trijumfe i sadašnje prijetnje - i nit koja je moćno povezuje.
Joanna Lumley vodi nas na epsko putovanje kroz srce Europe najinternacionalnijom rijekom, Dunavom. Pustolovinu počinje u njemačkom Schwarzwaldu, gdje je ta moćna rijeka tek potočić.
Putuje kroz neke od njezinih najljepših krajolika, uključujući zadivljujuću Dunavsku klisuru u Bavarskoj, i susreće mnoge nezaboravne ljude - redovnicu koja kuha pivo i gejeve u kožnim hlačama koji se bave narodnim plesovima.
U austrijskoj prijestolnici Beču Joanna ostvaruje dugogodišnji san da posjeti Bečki zbor dječaka, prije nego što joj najveća austrijska zvijezda, Tom Neuwirth, poznat i kao pobjednica Eurovizije Conchita Wurst, otkrije još više o bogatoj povijesti grada.
dokumentarna serija „Dunavom kroz srce Europe s Joannom Lumley“
Dunav, po duljini druga rijeka u Europi (iza Volge); duga 2857 km (u Hrvatskoj 188 km). Protječe kroz devet europskih država ili je njihova granična rijeka (Njemačka, Austrija, Slovačka, Madžarska, Hrvatska, Srbija, Rumunjska, Bugarska i Ukrajina). Porječje Dunava obuhvaća površinu od 817 000 km² (u Hrvatskoj 1872 km²), odnosno 7,8% europskog prostora. U Dunav utječe oko 300 pritoka, od kojih je više od 30 plovnih. U antici Dunav se nazivao Δανούβıος (grč.) i Danubius (lat.); njemački je naziv Donau, slovački i češki Dunaj, madžarski Duna, bugarski i srpski Дyнав, rumunjski Dunărea, slovenski Donava, ukrajinski Дyнай. Važna plovna arterija europskog kontinenta, Dunav raspolaže velikim vodenim snagama koje iskorištavaju velike hidroelektrane (Đerdap, Gabčíkovo i dr.); njegove vode koriste se i za natapanje. Ribarstvo, od kojega su nekada živjele tisuće priobalnih stanovnika, opada posljednjih desetljeća, što je uvelike uvjetovano i otpadnim vodama.
Dunav nastaje sutokom dvaju izvorišnih tokova na istočnim padinama Schwarzwalda. Veći od njih, Brege, izvire na visini od 1078 m; nakon 48,5 km sastaje se s Brigachom (dug 43 km) kraj Donaueschingena (na 680 m visine), odakle rijeka teče pod nazivom Dunav. Probija se kroz Švapsku Juru, zatim preko Švapsko-bavarske visoravni teče u plitkom koritu, gdje prima mnoge pritoke iz Alpa (Iller, Lech i Isar; Dunav je zapravo glavna alpska sabirnica vodâ). U tom dijelu toka dolina mu je sastavljena od nekoliko kotlina (Kelheim i dr.). Inn je najveći pritok gornjega Dunava. Prema istoku teče kroz manje kotline Eferding i Ardagger (uzvodno i nizvodno od Linza), probija se kroz uske prolaze Struden, između Greina i Ybbsa, i Wachau, između Melka i Kremsa, te nastavlja kroz Tullnsko polje i Bečku zavalu.
Široka Bečka zavala odvojena je od Panonske nizine grebenima Malih Karpata i Litavske gore (Leitha), između kojih je Dunav usjekao Devínsku klisuru (Madžarska vrata). Zapadno od nje utječe Morava. Između Bratislave i Komárna Dunav se grana u tri rukavca, koji zatvaraju Veliki i Mali žitni otok. U sjeverni rukavac (Mali Dunav) utječu Váh i Nitra, u južni rukavac Rába. Po izlasku iz Esztergomske (Ostrogonske) sutjeske, između Piliške gore i Nogradske gore (Börzsöny), Dunav stvara koljeno kraj Váca i, skrećući, poprima meridionalni pravac toka. U panonskom dijelu toka (Mali i Veliki Alföld) Dunav ima niske obale i teče koritom širine i više od 1600 m.
Nakon ušća Drave Dunav stvara zavoj oko Čvorkova brda i zatim teče prema istoku na podnožju Fruške gore. Na južnom rubu Panonske nizine utječu u Dunav njegovi najdulji pritoci: Drava, Sava, Tisa i Velika Morava. Manji su pritoci Tamiš, Karas, Vuka, Mlava. Kraj Golupca počinje klisura Đerdap, u kojoj se izmjenjuju četiri uska usjeka s tri šire zavale. Posljednja je sutjeska, koja počinje nizvodno od Ada-Kale, Đerdap u užem smislu riječi ili Željezna vrata. Dio toka između Devínske klisure i Đerdapa čini srednji tok Dunava. Nizvodno od Đerdapa, ulaskom u široku Vlašku nizinu, počinje donji tok Dunava. Na tom dijelu glavni su mu lijevi pritoci Jiu, Olt, Vedea, Argeş, Ialomiţa, Siret i Prut, a desni Timok, Ogosta, Iskr/Iskăr, Vit, Os’m, Jantra i Lom. Zadnja mu je morfološka zapreka Dobrudžanski masiv, koji skreće tok prema sjeveru. Kada primi pritoke Siret i Prut (kraj Galaţija), Dunav skreće na istok.
Uzvodno od Tulcee počinje široka delta, koja zauzima površinu od oko 4300 km². Od Dunava se najprije izdvaja 100 km dug sjeverni rukavac Kilija (rum. Chilia), koji se pri ušću dijeli na više manjih rukavaca i stvara manju sporednu deltu. Glavni plovni put tvori kanalizirani rukav Sulina (dug 62,5 km), a južni je rukavac Sv. Juraj (rum. Sfântu Gheorghe; duljina 102 km). Radi očuvanja bogatstva flore i faune (oko 300 vrsta ptica, 45 vrsta slatkovodnih riba) šire područje delte Dunava proglašeno je rezervatom biosfere 1990., a 1991. uvršteno u UNESCO-ov popis svjetske prirodne baštine (ukupno 679 222 ha, od čega 103 000 ha morskoga područja).
dokumentarna serija „Dunavom kroz srce Europe s Joannom Lumley“
Vodni režim na Dunavu uvjetovan je nizom pojava koje se odnose na hranjenje njegova toka, a razlikuje se u pojedinim dijelovima porječja. U gornjem toku velik utjecaj imaju alpski pritoci, pa Dunav ima nivalni režim s najvišim vodostajem u ljetnim mjesecima, a najnižim u zimskima. Kada primi vode Tise i Save, koja je njegov najbogatiji pritok, vodni režim Dunava poprima nove značajke, s najvišim vodostajima u travnju i svibnju, a najnižima u rujnu i listopadu. Nizvodno od pristaništa Corabije, odnosno nizvodno od Olta, u režimu Dunava pojačava se nivalni utjecaj njegovih karpatskih pritoka i pritoka sa Stare planine; najviši su vodostaji u travnju i svibnju, a najniži u listopadu.
U porječju alpskoga toka padne godišnje više od 1600 mm oborina, a mjestimice i do 3000 mm. U najvećem dijelu Panonske nizine padne godišnje samo 650 mm, a idući prema istoku sve je manja količina oborina (Bukurešt 578 mm, Sulina 359 mm). Za vodni režim Dunava karakteristične su velike amplitude vodostaja (Hofkirchen 527 cm, Mohač 975 cm, Tulcea 522 cm, Ruse 1019 cm). Prosječni godišnji protok vode iznosi 6300 m³/s (najviši u Europi); kraj Passaua iznosi 730 m³/s, Beča 1600, Budimpešte 2330, a kraj Tulcee 7230 m³/s. Dunav se zaleđuje samo za jakih zimȃ; u donjem toku debljina leda iznosi i do 60 cm. Zbog toga se plovidba povremeno obustavlja od polovice prosinca do početka ožujka.
Plovidba Dunavom održava se za brodove nosivosti do 1350 t od Kelheima, koji je od ušća udaljen 2512 km, no za manje turističke brodove plovan je od Ulma (2589 km od ušća). Sveukupan međunarodni plovni put dijeli se na sektore ovisno o uvjetima plovidbe: u gornjem toku plovidbu otežavaju magle (Regensburg 70 dana s maglom, Linz 63), a u panonskom i donjem toku, uzvodno i nizvodno od Đerdapa, magle i jaka košava, koja podiže valove i do visine od 1 do 2 m. U području Đerdapa izgradnjom Đerdapskoga hidroenergetskog i plovnog sustava jezero je potopilo podvodne grebene koji su prije otežavali plovidbu. Sektor Brăila–Sulina, dug 170 km, uz stalno jaružanje plovan je za brodove s gazom do 7 m.
Posebno značenje u plovnosti Dunava imaju kanali, koji su već od XVIII. st. imali veliko značenje u povezivanju s ostalim porječjima. Izgrađen je Ludwigov kanal (1836–45) u Njemačkoj, koji povezuje Kelheim na Dunavu i Bamberg na Majni, zatim Veliki kanal (123 km), koji se pruža od Bezdana do Bečeja, i Mali bački kanal (66 km) u Srbiji. Danas je kanalska mreža mnogo bolje uređena; izgrađeni su novi hidrosustavi (Dunav–Tisa–Dunav u Srbiji i dr.), koji su znatno pridonijeli regulaciji plovnosti u porječju Dunava. Izgradnjom 64,2 km dugog kanala Dunav–Crno more (dovršen 1984; plovan za brodove do 5000 t nosivosti) koji se pruža između Cernavode i Agigee kraj Constanţe, skraćena je plovidba Dunavom za 400 km, pa je time znatno smanjen i promet u kanaliziranom rukavcu Sulini. Veliko međunarodno značenje ima i 171 km dug kanal Majna–Dunav, završen 1992., koji povezuje Dunav preko Rajne (Rajna–Majna–Dunav) sa Sjevernim morem (duljina oko 3500 km).
Glavne luke su Izmail (Ukrajina), Galaţi i Brăila (Rumunjska), Ruse (Bugarska), Vukovar, Beograd, Budimpešta, Bratislava, Beč, Linz i Regensburg.
Citiranje:
Dunav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025.
dokumentarna serija „Dunavom kroz srce Europe s Joannom Lumley“
Joanna Lamond Lumley (rođena 1. svibnja 1946.) britanska je glumica, voditeljica, autorica, televizijska producentica, aktivistica i bivša manekenka. Osvojila je dvije televizijske nagrade BAFTA za ulogu Patsy Stone u BBC-jevoj humorističnoj seriji Absolutely Fabulous (1992. – 2012.) i bila je nominirana za nagradu Tony za najbolju glumicu u predstavi 2011. za broadwaysku obnovu predstave La Bête . Godine 2013. dobila je nagradu za posebno priznanje na dodjeli Nacionalnih televizijskih nagrada , a 2017. nagrađena je nagradom BAFTA Fellowship .
Joanna Lamond Lumley rođena je 1. svibnja 1946. u Srinagaru , Jammu i Kašmir , u Britanskoj Indiji . Njezina majka, Thyra Beatrice Rose (rođena Weir), bila je Engleskinja. Njezin djed, potpukovnik Leslie Weir, rođen je u Ghazipuru i služio je kao vojni časnik u Kašmiru ; bio je bliski prijatelj 13. Dalaj Lame.
Njezin otac, bojnik James Rutherford Lumley, rođen je u Lahoreu (danas dio Pakistana ) sa škotskim i engleskim podrijetlom. Bio je izravni potomak general-bojnika Sir Jamesa Rutherforda Lumleyja i sam je služio kao časnik u 6. puku Gurkha britanske indijske vojske kraljice Elizabete u Burmi tijekom Drugog svjetskog rata , a najznačajnije u bitci kod Mogaunga. Život mu je spasio Tul Bahadur Pun. General-bojnik Sir James Rutherford Lumley bio je izravni potomak Joan Beaufort, škotske kraljice .
Joannini roditelji vjenčali su se 1941. godine. Ima rana sjećanja na život u tropima.
Obitelj se vratila "kući" na dopust u Englesku, putujući brodom HMT Empire Windrush. Kad su se njezini roditelji vratili u Aziju, ostala je, smještena u školi Mickledene u Rolvendenu , Kent. Imala je osam godina, koje je kasnije opisala kao "paralizirajuće mlade". Od 11. do 17. godine pohađala je školu Holmhurst St Mary's Convent School, The Ridge. kojom je upravljala Zajednica Svete Obitelji:
„Posebno sam voljela svoj drugi internat, anglokatolički samostan u brdima iza Hastingsa. Časne sestre nosile su plave čarape i bile su pametne i ljupke. Bilo je 70 podstanara i bila sam sretna kao lutka.“
Lumley je pohađala Završnu školu Lucie Clayton u Londonu , nakon što ju je Kraljevska akademija dramskih umjetnosti odbila u dobi od 16 godina.
dokumentarna serija „Dunavom kroz srce Europe s Joannom Lumley“
Rad u medijima
Lumley, koja ima jedan od najprepoznatljivijih glasova u Velikoj Britaniji, stekla je istaknutost kao sinkronizacijska umjetnica. Korisnici AOL-a u Ujedinjenom Kraljevstvu upoznati su s glasom Joanne Lumley. Za tu je tvrtku snimila pozdrave "Dobrodošli", "Imate e-poštu" i "Doviđenja".
Od 2004. do 2006. godine pojavljivala se u oglasima za osiguravateljsku tvrtku Privilege.
Lumley se pojavila kao gošća u posljednjoj emisiji ITV -ove emisije Parkinson , 27. listopada 2007., raspravljajući o temi mladih djevojaka u Velikoj Britaniji. Zamoljena je da napiše uvod za revidirano izdanje knjige iz studenog 2007. pod nazivom Čarobni ključ šarma koju je napisala pionirka novinarke Eileen Ascroft. Ovo je knjiga savjeta ženama, koju je Ascroft prvi put napisala 1938. o tome kako biti glamurozna. „Mislila sam da je apsolutno očaravajuća, tako se mladim ženama govorilo kako se ponašati u stara vremena i mislim da se možda samo vraća na malo oživljavanja“, objasnila je u intervjuu.
„Jer, moram reći da obožavam naše mališane i mislim da imamo neke od najljepših i najdražesnijih djevojčica na svijetu, ali mislim da ponekad ponašanje postane malo loše i mislim da djevojčice same sebe razočaraju. Tako su lijepe i ljupke, ali mislim da bi se trebale bolje ponašati, onda će biti uspješnije.“
Aktivizam
Lumley je također poznata po svojoj podršci Gurkama , prognanom tibetanskom narodu i vladi , autohtonom narodu Khonds u Indiji i dobrotvornoj organizaciji Prospect Burma, koja nudi stipendije burmanskim studentima, za koje je 2001. godine emitirala dobrotvorni apel na BBC Radiju 4. Njezin otac bio je zapovjednik čete Gurka koji su se borili u Drugom svjetskom ratu.
Utjecaj
U veljači 2013. Lumley je u emisiji Woman 's Hour na BBC Radiju 4 procijenjena kao jedna od 100 najutjecajnijih žena u Ujedinjenom Kraljevstvu.
(https://en.wikipedia.org/wiki/...)
foto: arhiva HRT
