Globalne promjene u medijima - jača uloga društvenih medija?- piše Ante Gavranović

algoritmi društvenih mreža analiziraju interese i ponašanje korisnika te im prikazuju sadržaj koji ih najviše zanima. Time se povećava angažman korisnika, ali se istovremeno stvara rizik od zatvaranja u tzv. “informacijske mjehuriće”, gdje su korisnici izloženi samo sadržaju koji potvrđuje njihova postojeća uvjerenja

Uloga društvenih medija naglo je porasla u posljednjih 15-ak godina zbog kombinacije tehnoloških, ekonomskih i društvenih promjena. To je unijelo ogromne promjene u medijskom prostoru i potpuno promijenilo karakteristike komunikacije.

Društveni mediji su ojačali jer su brži, dostupniji i interaktivniji od tradicionalnih medija. Međutim, njihova moć nosi i izazove poput dezinformacija, polarizacije i ovisnosti o algoritmima. Tome posebno pridonosi sve naglašenija pojava tzv. fake news.

Zašto jača uloga društvenih medija.

U posljednja dva desetljeća svijet medija prošao je kroz duboku transformaciju. Tradicionalni mediji poput televizije, radija i tiskanih novina više nisu jedini izvor
informacija. Njihovu dominantnu ulogu postupno preuzimaju društveni mediji, koji su postali ključni kanal komunikacije, informiranja i oblikovanja javnog mnijenja.

Jačanje njihove uloge rezultat je - kako smo to već napomenuli - niza međusobno povezanih tehnoloških, ekonomskih i društvenih promjena.

Prije svega, razvoj digitalne tehnologije i masovna dostupnost interneta omogućili su nagli rast društvenih medija. Pametni telefoni i mobilne mreže omogućuju korisnicima stalni pristup informacijama, bez obzira na vrijeme i mjesto.

Ova dostupnost stvorila je potpuno novi način konzumiranja sadržaja – brz, jednostavan i prilagođen individualnim potrebama.

Jedan od ključnih razloga jačanja društvenih medija jest brzina širenja informacija. Za razliku od tradicionalnih medija, koji prolaze kroz uredničke procese, sadržaj na društvenim mrežama može se objaviti i proširiti gotovo trenutno. Time društveni mediji postaju prvi izvor informacija u mnogim situacijama, posebno tijekom kriznih
događaja ili izvanrednih okolnosti. Posljednih godina uočava se sve veće značenje i uloga u (pred)izbornim aktivnostima (posebno u SAD).

Osim toga, društveni mediji omogućuju demokratizaciju komunikacije. Svaki korisnik može sudjelovati u stvaranju i dijeljenju sadržaja, čime se briše granica između
publike i autora.

Ova promjena dovela je do pojave novih aktera u medijskom prostoru, poput influencera i neovisnih kreatora sadržaja, koji često imaju velik utjecaj na javnost.

Važnu ulogu igra i personalizacija sadržaja. Algoritmi društvenih mreža analiziraju interese i ponašanje korisnika te im prikazuju sadržaj koji ih najviše zanima. Time se
povećava angažman korisnika, ali se istovremeno stvara rizik od zatvaranja u tzv. “informacijske mjehuriće”, gdje su korisnici izloženi samo sadržaju koji potvrđuje
njihova postojeća uvjerenja. Ekonomski aspekt također je značajan. 

Društveni mediji razvili su nove modele oglašavanja koji omogućuju precizno ciljanje publike. Takav oblik marketinga često je učinkovitiji i isplativiji od tradicionalnih metoda, zbog čega sve više tvrtki ulaže u digitalne kampanje.

Unatoč brojnim prednostima, jačanje društvenih medija donosi i određene izazove. Širenje dezinformacija, manipulacija javnim mnijenjem i smanjenje povjerenja u
provjerene izvore informacija predstavljaju ozbiljne probleme suvremenog društva. Upravo zbog toga sve je važnije razvijati medijsku pismenost i kritičko razmišljanje
kod korisnika.

Zaključno, društveni mediji ojačali su svoju ulogu jer su brži, dostupniji i interaktivniji od tradicionalnih medija. Oni su postali neizostavan dio svakodnevnog života i
ključan faktor u oblikovanju globalne komunikacije. Ipak, njihov daljnji razvoj zahtijeva odgovorno korištenje i prilagodbu društva novim medijskim uvjetima. Upravo u posljednje vrijeme zapažene su aktivnosti da se sadržaji stave pod kontrolu i sprijeći negativan utjecaj, posebno na mlađu populaciju. 

Mjere svjetske javnosti za sprječavanje negativnih utjecaja na adolescente U suvremenom globaliziranom društvu adolescenti su izloženi brojnim izazovima koji
mogu imati dugoročne posljedice na njihov razvoj. Digitalna revolucija, ubrzan način života i promjene u društvenim vrijednostima stvorili su okruženje u kojem mladi
često postaju ranjiva skupina. Kao odgovor na to, svjetska javnost - uključujući međunarodne organizacije, vlade i obrazovne institucije - razvija sveobuhvatne
mjere s ciljem zaštite adolescenata. 

Jednu od ključnih uloga ima World Health Organization, koja kontinuirano upozorava na porast mentalnih poteškoća među mladima, poput anksioznosti, depresije i
osjećaja izolacije.

Kao odgovor na te izazove, mnoge države uvode školske programe psihološke podrške, omogućujući adolescentima pristup stručnjacima unutar obrazovnog sustava. Time se nastoji smanjiti stigma vezana uz mentalno zdravlje i potaknuti otvorena komunikacija o emocionalnim problemima.

Paralelno s time, sve veća pažnja posvećuje se utjecaju digitalnih tehnologija. European Union donijela je niz regulatornih okvira kojima se nastoji ograničiti štetan sadržaj na internetu, osobito za maloljetnike. Ove mjere uključuju stroža pravila za društvene mreže, zabranu ciljanog oglašavanja djeci te povećanu odgovornost digitalnih platformi za sadržaj koji distribuiraju. UNICEF dodatno naglašava potrebu zaštite djece od cyberbullyinga i digitalne ovisnosti, ističući važnost edukacije o sigurnom korištenju interneta.

Problem ovisnosti također zauzima značajno mjesto u globalnim strategijama. United Nations Office on Drugs and Crime provodi programe usmjerene na prevenciju zlouporabe droga, alkohola i nikotinskih proizvoda među mladima. Poseban naglasak stavlja se na edukaciju i rano prepoznavanje rizičnih ponašanja, čime se nastoji spriječiti razvoj ovisnosti u kasnijoj životnoj dobi.

Obrazovni sustavi širom svijeta prilagođavaju se novim okolnostima uvođenjem sadržaja koji nadilaze tradicionalno učenje. Sve se više potiče razvoj emocionalne inteligencije, kritičkog mišljenja i medijske pismenosti. Takvi programi omogućuju adolescentima da bolje razumiju svijet oko sebe i donose informirane odluke, čime se smanjuje njihov rizik od negativnih utjecaja.

Na zakonodavnoj razini, međunarodna suradnja igra ključnu ulogu. Organizacije poput Interpol koordiniraju aktivnosti u borbi protiv kriminala koji uključuje maloljetnike, uključujući online iskorištavanje i trgovinu ljudima. Time se osigurava viša razina sigurnosti u globalnom kontekstu.

Unatoč brojnim mjerama, izazovi i dalje postoje. Brzi razvoj tehnologije često nadmašuje sposobnost zakonodavstva da se pravovremeno prilagodi. Stoga se sve više naglašava potreba za suradnjom između institucija, roditelja i samih mladih.

Ključ uspjeha leži u ravnoteži između zaštite i osnaživanja adolescenata, kako bi oni mogli sigurno razvijati svoje potencijale u složenom suvremenom svijetu.

napisao: Ante Gavranović u travnju 2026. godine

Ante Gavranović hrvatski je novinar i publicist (1933.). Rodio se u Lovreću, u Imotskoj krajini. Novinarstvom se počeo baviti 1954. u listu Privredni vjesnik, u kojem je bio suradnik, urednik, pomoćnik glavnog urednika, glavni urednik (1967.-1971.), direktor i glavni urednik (1972.-1981.) i direktor NIRO Privredni vjesnik (1981.-1991.).

Od rujna 1991. do kraja 1994. radio je kao član Upravnog odbora u koncernu Končar, a do 1996. kao savjetnik predsjednika Uprave. Od 1997. glavni urednik lista Končarevac do lipnja 2012.

Vraća se novinarstvu 1997., ponovo u Privredni vjesnik, gdje vodi međunarodne gospodarske odnose i posebne projekte razvijajući Grupu Privredni vjesnik (Studio za poslovne usluge i BINOZA-Press).

Člancima, komentarima i studijama sudjelovao u periodicima i zbornicima INA (1972.-1992.), Naše teme (1978.-1982.), Banka (1989.-1992.), Hrvatsko gospodarstvo (1991.-1993.), Poslovna komunikologija (Zagreb, 1991.), Novinarstvo i svjetovi komunikacije (Osijek, 1994.), Istraživačko novinarstvo (Zagreb, 1995.). Bio je kolumnist VUS-a (1972.-1977.) i Slobodne Dalmacije (1984.-1992.).

Pokretač je i izdavač niza gospodarskih i drugih edicija, monografija i knjiga (ABC privrede Jugoslavije, Priručnik Hrvatska, Mala turistička biblioteka, Održivi razvoj) kao i niza specijaliziranih poslovnih izdanja.

Autor je sljedećih publikacija: Jugoslavija u borbi za ekonomsku stabilizaciju (suautor A. Jukić), Zagreb, 1985.; Jugoslavija u suvremenom svijetu (1988.), Medijska obratnica (2006.), Mediji, mitovi i stvarnost (2009.), Poslovno novinarstvo (2011.), Mediji, turizam i javnost (2015.).

Bio je član Saveznog odbora Saveza novinara Jugoslavije (1969.-1971.), potpredsjednik Društva novinara Hrvatske (1971.-1972.), član Izvršnog odbora DNH i predsjednik Fonda solidarnosti (1977.-1990.), predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (1991.-1995.), potpredsjednik HND (1995.-1997.), prvi predsjednik Udruge novinskih izdavača u HUP-u (2002.-2006.), predsjedavajući Udruge novinara srednje Europe u okviru Europske udruge novinara (2001.-2002.), dugogodišnji član Središnjeg odbora i potpredsjednik Skupštine Hrvatskog pokreta za Europu,

Jedan od osnivača i član Predsjedništva Zavičajnog kluba Imoćana u Zagrebu (1984.-1992.), od 1992. Njegov predsjednik. Jedan od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora (1993.) Predsjednik Skupštine Međunarodnog centra za obrazovanje novinara - ICEJ (2005.-2008.)

Dobitnik je brojnih odlikovanja i priznanja: Križ za zasluge I. reda SR Njemačke (1988.), Orden rada sa zlatnim vijencem (1990.), Veliki križ za zasluge Vlade Pokrajine Štajerske (2003.), Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića (2004.), Križ za zasluge Republike Austrije (2005.). Dobitnik najvišeg hrvatskog priznanja za novinarski rad – nagrade „Otokar Keršovani“ (1984.) te CROMA – nagrade za životno djelo (2003.). Dobitnik nagrade „Zlati hleb“ (2007.) Londonske škole za odnose s javnošću i Slovenske akademije za odnose s javnošću za osobite zasluge za razvoj industrije komuniciranja i odnose s javnošću, zatim nagrade „Josip Kulušić“ HHO-a za životno djelo (2008.), nagrade za doprinos razvoju poslovnog novinarstva (LIDER, 2015.) te nagrade Međunarodnog kluba laureata „Stvaratelji za stoljeća“ za doprinos promociji poduzetništva (2017.).

izvor biografije: https://www.hnd.hr/

foto: Karolina Bartulović