Hrvatska kućanstva plaćaju treću najnižu cijenu plina u EU

a cijena se neće mijenjati do kraja rujna ali je pitanje kakva će biti nakon toga jer su zbog sukoba na Bliskom istoku znatno porasle cijene na međunarodnim tržištima, najavili su predstavnici HERA-e

O utjecaju velike energetske krize nastale zbog višemjesečnih sukoba na Bliskom istoku raspravljalo se na 41. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin drugoj panel-diskusiji pod nazivom „Utjecaj na sigurnost opskrbe“.

Nakon lanjskih savjetovanja s cijelom zainteresiranom javnosti o svim metodologijama općenito Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je sada sve bitno ugradila u novu metodologiju o distribuciji plina, rekao je predsjednik njenog Upravnog vijeća Nikola Vištica. Najavio je da do kraja ove godine trebaju odrediti tarife za distributere i skladištenje plina, a prije toga promijeniti neke dijelove metodologije za skladištenje. Ove godine ih čeka i analiza tržišta plina koja će im dati potrebne smjernice. Nakon toga slijedi izrada metodologija za transport LNG-a. Konstatirao je da HERA sve potrebno vezano uz plin, kao i uz ostale energente, radi na vrijeme i u predviđenim rokovima tako da nema regulatorne neizvjesnosti.

Podsjetio je da se regulirana cijena plina za kućanstva pokazala dobrom u novoj energetskoj krizi što je, uz Vladine subvencije, omogućilo da ta kategorija potrošača plaća podnošljive cijene plina. HERA će u skladu s propisima pratiti cijene na tržištu u svibnju i lipnju (zasad su nešto više nego prije sukoba na Bliskom istoku) i onda na temelju toga odrediti reguliranu cijenu plina za kućanstva od 1. listopada. 

Panel-diskusija o utjecaju energetske krize na sigurnost opskrbe plinom

Upozorio je da je neizvjesno kako će se sada kretati cijene plina na tržištu jer su europska skladišta plina nakon zime prilično ispražnjena, kao i naše u Okolima, pa bi kada počne njihovo punjenje mogla znatno porasti potražnja za plinom, a time i cijena. Ali taj problem bi mogla umanjiti ublažena europska uredba da se skladišta moraju do sezone grijanja napuniti na najmanje 90 posto pa će možda pritisak na tržište time biti donekle smanjen.

Ivana Marković iz Plinacra je najavila da bi krajem svibnja u probni rad biti pušten novi plinovod Zabok-Lučko čime će se znatno povećati transportni kapaciteti prema Sloveniji. I ostali započeti plinovodi se grade u skladu s planiranim rokovima pa će njihovo dovršenje omogućiti da LNG radi punim kapacitetom te da se prema susjednim državama transportiraju veće količine plina. Sada očekuju upute državnih institucija na koji način krenuti u realizaciju projekta Južne plinske interkonekcije koja će spojiti plinske sustave Hrvatske i BiH. Nakon dovršenja tog projekta porast će i transport, a time i isplativost plinovoda prema Dalmaciji. U njihovom desetogodišnjem planu postoje projekti daljnjeg razvoja transportnog sustava (među njima je i plinska veza prema Srbiji) ali je za njihovu realizaciju bitno postoji li interes tržišta te tko bi se obvezao na dugoročni zakup kapaciteta novih plinovoda kako bi se osigurao izvor financiranja.

Na skupu su sudjelovali brojni strani i domaći stručnjaci za plin

Vlado Vlašić, direktor Podzemnog skladišta plina (PSP), najavio je da planiraju do kraja ove godine završiti eksploataciju plina iz ležišta u Grubišnom Polju koja će se potom prenamijeniti u novo skladište plina za što su pripreme u tijeku. Ali čekamo da HERA odluči o novoj tarifi za skladištenje plina kako bi mogli financirati gradnju tog skladišta.

Upozorio je kako su im posljednjih godina česte energetske krize i zahtjevi korisnika prouzročili česte promjene (nekad i više od 10 puta) punjenja i pražnjenja postojećeg skladišta Okoli, nakon što je 35 godina radilo sezonski (po šest mjeseci trajalo punjenje i pražnjenje), pa se pokazalo da skladište to dugoročno ne može izdržati. Zato je naglasio da im time uzrokovane promjene prirodnih parametara stanja u podzemlju mogu ugroziti buduće korištenje podzemnog skladišta.

Edis Baković, izvršni direktor BH-Gasa, informirao je o planovima BiH da više termoelektrana na ugljen zbog smanjivanja emisija štetnih plinova koji stvaraju emisije CO2 prebace na korištenje plina. Zato se nadaju što bržoj izgradnji Južne interkonekcije i početku transporta dodatnih količina plina koje bi omogućile provedbu i tih planova. Nadaju se i potpori Svjetske banke i komercijalnih banaka kako bi osigurali kapital za nužna ulaganja kako bi doveli plin do potrošača.

Ivan Fugaš, predsjednik uprave LNG Hrvatska, je rekao da im sukobi na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca nije ništa promijenila u poslovanju jer od kraja 2023. nisu primali LNG iz tog dijela Azije niti imaju najave za to. Prema njegovim riječima, svi kapaciteti terminala su zakupljeni do 2037., a dio već i do 2040. Kako se očekuje da će Plinacro do kraja ove godine dovršiti plinovode koji će omogućiti transport svog plina s u međuvremenu dograđenog LNG terminala najavio je da će u prvom tromjesečju 2027. zainteresiranima ponuditi zakup dodatnih kapaciteta terminala (oko 1-1,2 milijarde kubika godišnje) za što očekuju velik interes, dok će ostatak ostati za rezervu u slučaju izvanrednih situacija. Ali upozorio je i da bi svjetsko tržište u slučaju završetka rata u Ukrajini i na Bliskom istoku moglo biti suočeno s viškom plina pa je teško planirati.

Panel-diskusija o problematici opskrbe plinom  

Nenad Švarc iz HEP Proizvodnje je iznio ideju da bi se postojeća TE Plomin na ugljen i TE Rijeka na loživo ulje mogle relativno brzo prenamijeniti na plin kako bi se smanjile emisije CO2 i naknade koje HEP zbog toga mora plaćati. Osim toga, time bi se smanjio uvoz električne energije i povećala sigurnost opskrbe. Naime, te dvije elektrane malo rade pa je Istri i riječkom području najbliža veća elektrana u dosta udaljenom Zagrebu, a i prijenosna mreža će bez stabilnog izvora na tom području sve teže zadovoljavati rast potrošnje zbog stalnog razvoja turizma.

Zanimljiva je bila i rasprava na panelu o problematici opskrbe plinom u kojem su sudjelovali predstavnici velikih opskrbljivača. Davor Matić iz Ministarstva gospodarstva je govoreći o najavljenim izmjenama Zakona o tržištu plina rekao da je primarni cilj da se u zakon ugrade odredbe nove europske direktive vezane uz zajednička pravila za unutarnje tržište plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika. Osim toga, plinska infrastruktura mora biti prilagođena i dekarboniziranim plinovima, a ta direktiva donosi i veću zaštitu potrošača te povećanu ulogu regulatora.

Goran Babić iz HERA-e je podsjetio da je cijena plina 'zaključana' do kraja rujna ali je pitanje kakva će biti nakon toga jer su zbog sukoba na Bliskom istoku dosta porasle (40-60 posto) na međunarodnim tržištima. Pritom je istaknuo da Hrvatska sada ima treću najnižu cijenu plina u Europi, a na sličnoj smo poziciji i po standardu kupovne moći. Osim toga, pitanje je što će biti s cijenama plina i organizacijom tržišta od 1. listopada 2027. kada bi trebala početi treća faza regulacije s potpunom deregulacijom cijena za kućanstva.

Izložba plinske opreme i tehnologije 

Nenad Hranilović, direktor Međimurje plina, je napomenuo da kod regulacije treba odrediti cijenu plina koja će biti prihvatljiva za kućanstva ali i za opskrbljivače kako bi im se omogućilo normalno poslovanje.

U raspravi je više stručnjaka upozorilo da EU, kao svjetski predvodnik u smanjivanju emisija koje potiču globalno zatopljenje i klimatske promjene, s uvođenjem strožeg sustava naplate emisija CO2 pod nazivom ETS2 od 1. siječnja 2027. povećava naknade za te emisije ali time ujedno smanjuje konkurentnost europskog gospodarstva u odnosu na američko koje ne mora plaćati takve namete. A taj povećani namet kroz obvezno kupovanje emisijskih jedinica će, prema njihovim riječima, utjecati na povećanje cijena plina i kućanstvima. 

Marijeta Majer, članica uprave i direktorica tvrtke ENNA Next, očekuje da će dodatni trošak zbog uvođenja ETS2 biti 5-10 eura /MWh što će opskrbljivači morati prebaciti na krajnje kupce. Zato je u diskusiji navedeno kako će predstavnici opskrbljivača nastojati s predstavnicima nadležnih ministarstava naći najbolje rješenje te naveli kako je dosta europskih država odgodilo primjenu novog sustava koji bi u Hrvatskoj mogao i do 30 posto povećati cijene za kućanstva. I Goran Babić iz HERA-e se složio da će uvođenje naplate emisijskih jedinica po sustavu ETS2 biti značajan udar na cijene plina (10-20 posto). 

Izložba plinske opreme i tehnologije

Davor Matić je napomenuo da će i u EU još biti rasprava o primjeni i eventualnoj korekciji tog sustava jer su mišljenja među državama o tome podijeljena te da je njegovo uvođenje već s 2027. odgođeno na početak 2028. godinu. A Ministarstvo gospodarstva se u raspravama u EU zalagalo za to da se smanji negativni troškovni utjecaj ETS2 sustava na gospodarstvo i kućanstva što bi bio dodatni veliki cjenovni udar u situaciji kada su cijene na međunarodnom tržištu porasle zbog geopolitičkih kriza.

I predstavnici opskrbljivača smatraju da u ovakva krizna vremena nije pravi trenutak za uvođenje takvih dodatnih nameta i povećavanje cijene plina. Tim više što moraju puno ranije ugovoriti plin za 2027. i 2028. pa im je bitno da znaju što će biti s tim troškom. 

U sklopu 41. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, koji su organizirali Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP) i Centar za plin Hrvatske, održana je i izložba plinske opreme i tehnologije na kojoj su brojni domaći i strani izlagači predstavili napredna tehnička rješenja za plinsko gospodarstvo i energetiku.  

napisao: Željko Bukša

foto: Željko Bukša