Kamere za nadzor brzine obuzdavaju prebrze vozače

Suvremene kamere za nadzor brzine smještene su na približno 500 lokacija u Hrvatskoj, mogu istodobno pratiti 34 vozila u šest prometnih trakova, isto kao i unutrašnjost kabine vozila

Prometne nesreće najčešće se događaju zbog ljudskih pogrešaka, odnosno grubog kršenja prometnih pravila i nepoštivanja prometne signalizacije, pri čemu je i dalje glavni uzrok smrtnog stradavanja u prometu brza vožnja.

Zakon crvene zastavice

Zato je prevencija prekomjerne brzine jedan od osnovnih postulata sigurnosti cestovnog prometa. No, da bi prekršitelje prometnih pravila sankcionirali, bilo je potrebno prvo izmisliti valjani način utvrđivanja brzine kretanja vozila. Uz čuveni zakon crvene zastavice, kad je zakonski propisano da ispred svakog vozila mora hodati čovjek i mahati crvenom zastavom najavljujući njegov dolazak, prvi cjelovit koncept registriranja brzine u prometu bilježimo 1905. godine. Tada je patentirana "zamka za motoriste". U stvari, bila je riječ o fotoaparatu koji je snimio dvije fotografije automobila, krećući se preko početnih i završnih točaka izmjerenog dijela ceste, što je u rekonstrukciji omogućio izračunavanje brzine i identifikaciju vozila i vozača. Zanimljivo je da se označavanje prometnica posebnom horizontalnom signalizacijom zadržalo do danas.

U analognom svijetu film je bio ograničavajući čimbenik razvoja sustava za vizualnu kontrolu prometa, ponajprije zato jer je zahtijevao labaratorijsku obradu. Izum polaroida 1948. godine, trenutačnog fotografskog postupka, bez razvijanja, samo je djelomično olakšao stvar. Izum CCTV sustava za prenošenje video signala bio je korak naprijed, isto kao i izum video kazete 1951. godine.

Dugo su ručne štoperice bile su glavno oruđe prometnika za sankcioniranje prebrze vožnju, dok primjena tehnike određivanja brzine "od oka" s pravom je izazivala bijes kod vozača.

Izum koji će promijeniti sve bio je Gatso nizozemskog reli vozača Mauricea Gatsonidesa. Bio je to prvi uređaj koji je omogućio pouzdano mjerenje brzine kretanja vozila na cesti. Prvi Gatsometar se sastojao od dvije gumene cijevi postavljene na cestu, povezane mehaničkom štopericom. Kad bi kotač prešao pred cijevi zatvarao bi se strujni krug i pokretala štoperica. Na istovjetan način bi se gasila. Tehnologija je primijenjena po prvi put kako bi se uklonila ljudska pogreška mjerenja brzine.

Mala povijest mjerenja brzine u Hrvatskoj

U pedesete prošlog stoljeća su u Hrvatskoj, također, smješteni prvi prilozi za povijest sigurnosnog mjerenja brzine u cestovnom prometu. U Muzeju policije otkrili smo Volkswagen 1200, popularnu bubu u kabrio inačici s ugrađenim uređajima za nadzor brzine, a poseban raritet je Mercedes Benz 190 SL. Zanimljivost ovog modela bila je u načinu nadzora brzine vozila u prometu, što je u to vrijeme bila novina na našim prostorima. Naime, s vanjske desne bočne strane vozila bio je postavljen veliki brzinomjer, koji je očitavao brzinu policijskog vozila, a ispod vjetrobranskog stakla bila su ugrađena dva sinkronizirana fotoaparata od kojih je jedan snimao brzinomjer, a drugi vozilo kojemu se mjerila brzina vožnje.

Prva kamera za crveno svjetlo, dakle ona koja bilježi prolaz korz crveno na križanju, puštena je u promet 1965. godine. Nešto kasnije, krajem šezdesetih, prvo u Velikoj Britaniji, a ubrzo i širom svijeta primjenjuju se radarski sustavi za nadzor brzine. S obzirom na načine uporabe, kamere za brzinu se su fiksne ili mobilne. Druga je podjela s obzirom na tehnologiju koja se rabi za telemetrijska mjerenja brzine – laser, optika, infracrvene kamere.

Kamere povećavaju sigurnost prometa

Tijekom druge polovice devedesetih započinje era sveopće digitalizacije koja je uvelike unaprijedila sustave nadzora prometa. Današnje nadzorne kamere mogu sve - istodobno snimati brzinu u četiri vozna traka, mjeriti brzinu u odlaznom i dolaznom smjeru, pri dnevnom svjetlu ili uz noćni režim rada, uz razvijen sustav bilježenja registarskih oznaka. Ponajprije se rabe za nadzor brzine kretanja vozila, ali se po potrebi mogu koristiti i za istovremeno sankcioniranje i nekih drugih prometnih prekršaja kao što su vožnja bez pojasa i pak nedopuštenu uporabu mobitela tijekom vožnje.

Suvremene kamere za nadzor brzine smještene su na približno 500 lokacija u Hrvatskoj, mogu istodobno pratiti 34 vozila u šest prometnih trakova, isto kao i unutrašnjost kabine vozila. Broj kamera se kontinuirano mijenja zbog instalacije novih i uklanjanja starih.

Općenito, broj nadzornih kamera za kontrolu cestovnog prometa je u stalnom porastu. To je potaknuto napretkom tehnologije, smanjenjem troškova kamera i sve većom sviješću o potrebi za sigurnijim cestama. Kamere se koriste za različite svrhe, uključujući nadzor brzine, detekciju prometnih prekršaja, nadzorom opasnih točaka i za upravljanje prometom i prikupljanje podataka o prometu. Uz to, snimke kamera su neprocjenjiv dokaz prilikom istrage prometnih nesreća, pomažući u utvrđivanju uzroka i odgovornosti.

Nadzorne kamere povećavaju sigurnost prometa, djeluju na smanjenje broja prometnih nesreća i ozbiljnosti posljedica odvraćanjem vozala od činjenja prometnih prekršaja. Vozači su skloniji poštivanju prometnih pravila ako znaju da su pod nadzorom. Uz to, tu je i poboljšanje protoka prometa, optimizacija upravljanja prometom smanjuje gužve i skraćuje vrijeme putovanja, kao i povećana učinkovitost policije. Kamere za nadzor brzine omogućuju policiji da se usredotoči na složenije zadatke, dok se rutinske kontrole obavljaju automatski.

Odstupanje mjerenja 3 posto, tolerancija prekršaja 10 posto

Kas i kod policijskih ručnih radara i kod stacionarnih kamera za nadzor brzine postoji mogućnost pogreške, isto kao i kod prijenosnih kamera. Zato nijedna kamera ne smije, za brzine do 100 km/h, imati mjernu pogrešku veću od plus/minus 3 km na sat, a iznad brzine 100 km na sat, također, plus/minus od 3 posto. Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnome prometu kaže da sigurnosna razlika kod mjerenja brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine iznad 100 km/h iznosi 10 posto odstupanja.

Zakonom o sigurnosti cestovnog prometa u prometa o RH određeno je da se kažnjava brzina do 10 km/h veća od ograničenja u naseljenim mjestima, a na cestama izvan naselja kažnjava se brzina veća od 10 do 30 km/h.

Autor članka: Petar Kolovrat

....

Fotografije: Pixabay.com

Ovaj prilog je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.