Ljudska prava u Hrvatskoj na čekanju, siromaštvo je u porastu, beskućnici i starije osobe najugroženiji, upozorava Pučka pravobraniteljica u RH

izvješće ureda Pučke pravobraniteljice u RH gospođe Tena Šimonović Einwalter za 2024. godinu u nastavku Vam prenosimo u cijelosti

Ljudska prava u Hrvatskoj su na čekanju – sveukupno gledano nema značajnog pomaka unaprijed, a građani se suočavaju s velikim brojem teških, ponekad sustavnih problema, što je neprihvatljivo. Tako pokazuju podaci i analize iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ovog tjedna podnijela Hrvatskom saboru i danas predstavila na konferenciji za medije.

Najveći problemi ističu se u području zdravstva, socijalne skrbi i vezano za rastuće siromaštvo. Svaka peta osoba u Hrvatskoj u 2024. bila je u riziku od siromaštva, što je najviša stopa još od 2012. godine. Podrška beskućnicima ostala je potpuno neadekvatna i nema ni naznaka da će se situacija poboljšati. Među najugroženijima su bile starije osobe – čak 37% starijih od 65 godina u riziku je od siromaštva, odnosno čak 61,4% starijih koji žive sami.

To su, otkako se podaci mogu usporediti (2010.), nezabilježeni razmjeri siromaštva starijih, što je tek dio poteškoća s kojima su suočeni. Domovi za starije su nedostupni zbog manjka mjesta i visokih cijena, a osobito brinu uvjeti u nekima od njih. Nema ni mjera koje bi omogućile zaposlenoj djeci ili unucima da sami pružaju skrb starijim i nemoćnim članovima obitelji.

Pritužbe u području prava na zdravlje odnosile su se na gubitak obveznog zdravstvenog osiguranja, nedostupnost zdravstvene zaštite, liste čekanja, nemogućnost dobivanja informacija o zdravstvenom stanju, na ponašanje i komunikaciju djelatnika i probleme oko smještaja pacijenata koji se zbog starosti i zdravstvenog stanja ne mogu sami brinuti o sebi. U Izvješću su posebno istaknuti problemi onkoloških pacijenata te u palijativnoj skrbi.

Najviše pritužbi bilo je na diskriminaciju, a najčešće su se odnosile na područje rada i zapošljavanja, dok je od osnova najzastupljenija bila rasa i etnička pripadnost ili boja kože te nacionalno podrijetlo. I dalje je niska svijest o tome što je diskriminacija i kako se zaštititi. Posebno je težak položaj Roma, koji teško izlaze iz začaranog kruga siromaštva, čemu doprinosi i dalje prisutna segregacija djece u obrazovanju. Vidljiv je bio porast neprihvatljivog govora i govora mržnje te različite antimanjinske retorike, što se dijelom može i dovesti u vezu sa čak tri izborna procesa u 2024. godini.

Prisutni su bili izazovi vezani uz vladavinu prava: i dalje je loša percepcija neovisnosti pravosuđa, novinarske slobode su i nadalje ugrožene, otežan je rad braniteljima ljudskih prava te je povjerenje građana u institucije na niskoj razini. U zaštiti prijavitelja nepravilnosti (tzv. zviždača) potrebno je nastaviti jačati kulturu prijavljivanja i, između ostalog, educirati o tome da nepravilnost mora biti povezana s javnim interesom, a ne zaštitom pojedinačnih prava.

Prenapučenost u zatvorskom sustavu nastavila je rasti i alarmantna je pa je tako u čak dva zatvora u 2024. godini popunjenost bila iznad 200%.

Pozitivni koraci učinjeni su osobito u području stanovanja, između ostalog i pripremom prvog strateškog dokumenta stambene politike i niza zakona. Dobrodošle su i izmjene Zakona o strancima kojima se napokon adekvatnije regulira položaj stranih radnika i štite domaći radnici od snižavanja cijene rada. No, učinke ovih koraka tek treba vidjeti.

Ovo je tek manji dio tema iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, a sveukupno ih je 60, među kojima i mladi, pravo na rad, izbori, stanovanje, utjecaj potresa na ljudska prava, pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti, umjetna inteligencija i druge.

U Izvješću pravobraniteljica daje 158 preporuka za poboljšanja.

No, provedba tih preporuka pitanje je odluke svih kojima su upućene, u prvom redu tijelima izvršne vlasti.

Nažalost, Hrvatski sabor još uvijek na plenarnoj sjednici nije raspravio izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. i 2023. godinu, a ni posebno izvješće “Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize” iz 2022. godine. Pri tome, Vlada RH još uvijek nije usvojila mišljenje na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, bez kojeg nije niti moguća rasprava na plenarnoj sjednici, a u više predmeta nije odgovorila ni na dopise u kojima pučka pravobraniteljica upozorava na probleme koji muče veći broj građana, dok se i u 2024. u pogledu neodgovaranja na dopise isticalo Ministarstvo zdravstva.

Da bi Izvješće moglo postići učinak, a neovisna institucija ostvarivati Ustavom RH određenu ulogu, potrebno je raspravljati o izvješćima u godini u kojoj su predana. Zato je ovakav odnos prema tim izvješćima, odnosno problemima na koje građani kontinuirano ukazuju pučkoj pravobraniteljici, neprihvatljiv.

Građani su u 2024. godini u pritužbama najčešće navodili diskriminaciju i probleme vezane uz pravo na zdravlje te pravo na rad. Institucija je postupala u sveukupno 6.404 predmeta, od kojih je novih bilo 4.942.

Cijelu analizu stanja ljudskih prava, svih 158 preporuka, brojne podatke, primjere i citate iz pritužbi građana pronađite

u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu.

izvješće objavljeno u travnju 2025. godine, na mrežnim stranicama

https://www.ombudsman.hr/hr/

Tena Šimonović Einwalter diplomirala je Magna Cum Laude na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završila je poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Oxfordu i poslijediplomski znanstveni studij Međunarodni odnosi na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Položila je pravosudni ispit. Dobitnica je Diplome koju dodjeljuje Međunarodni institut za ljudska prava u Strasbourgu.

Hrvatski sabor izabrao ju je za pučku pravobraniteljicu 19. ožujka 2021. godine.

Članica je i prva potpredsjednica Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) Vijeća Europe. Vodila je radnu skupinu ECRI-ja koja je sastavila Opću političku preporuku 2 o tijelima za jednakost. Ispred ECRI-ja sudjelovala je u radu Ad-hoc odbora za umjetnu inteligenciju (CAHAI) te Odbora za umjetnu inteligenciju (CAI), koji je izradio Okvirnu konvenciju Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima i vladavini prava (2024). Trenutno predstavlja ECRI u Odboru stručnjaka za umjetnu inteligenciju, jednakost i diskriminaciju Vijeća Europe.

Predsjedavala je u tri mandata Izvršnim odborom Europske mreže tijela za jednakost (EQUINET), koja okuplja 47 institucija za suzbijanje diskriminacije iz 37 europskih država (2017.-2019., 2019.-2021., 2022.-2023.). Od 2019. vodi Equinetov Projekt o standardima za tijela za jednakost, s ciljem jačanja uloge i neovisnosti ovih neovisnih institucija diljem Europe, uključujući donošenje pravno obvezujućih standarda na razini EU, u pogledu čega su 2024. usvojene dvije nove EU direktive. Sudjelovala je u radu Upravnog odbora Agencije EU za temeljna prava (FRA) 2017.-2019.

Bila je članica radnih skupina za izradu propisa, koordinirala provođenje europskih projekata te sudjelovala u radu brojnih međunarodnih i domaćih konferencija, okruglih stolova, seminara i tribina, na kojima je držala izlaganja i predavanja.

Kao autorica i koautorica objavila je više radova vezanih uz ljudska prava i suzbijanje diskriminacije, s fokusom na zakonodavstvo, sudsku praksu i mehanizme zaštite, na razini Republike Hrvatske, Europske unije i Vijeća Europe.

U instituciji pučkog pravobranitelja radi od 2008. godine, gdje je bila prvo savjetnica, a potom od 2013. godine zamjenica pučke pravobraniteljice.

izvor teksta i biografije: https://www.ombudsman.hr/hr/

foto: Petar Kolovrat