Na Donatorskoj večeri Imotske krajine u Zagrebu 16. svibnja 2025. godine možete sudjelovati i skeniranjem QR koda

ova će večer pružiti priliku svim prijateljima Imotske krajine da kroz kupnju ulaznice daju doprinos razvoju zajednice, te uživaju u bogatom kulturno-zabavnom programu i vrhunskoj gastronomskoj ponudi inspiriranoj autentičnim okusima imotskoga kraja...

Kupnjom ulaznica za jedinstveni humanitarni događaj, Donatorsku večer Imotske krajine, koja će se održati u prelijepom ambijentu Laube kuće za ljude i umjetnost u Zagrebu, djelujete u plemenitoj akciji doniranja, koje ima za cilj podržati projekte od velike važnosti za našu zajednicu. a sam događaj će se održati 16. svibnja 2025. godine s početkom u 19 sati.

Osim toga očekuje vas program i gastronomska ponuda s autentičnim okusom imotske krajine, koji će vas podsjetiti na ljepote našeg zavičaja.

Donatorska večer Imotske krajine u Zagrebu

Ne propustite priliku uživati na druženju u ugodnoj atmosferi i istodobno učinite dobro djelo.

Karte su u prodaji na platformi Entrio.

Pridružite nam se i budite dio ovog posebnog događaja, poručili su organizatori iz Zavičajne udruge Imota.

Ova večer pruža priliku svim prijateljima Imotske krajine da kroz kupnju ulaznice daju doprinos razvoju zajednice te uživaju u bogatom kulturno-zabavnom programu i vrhunskoj gastronomskoj ponudi inspiriranoj autentičnim okusima imotskoga kraja.

Donatorska večer Imotske krajine u Zagrebu

Organizatori pozivaju sve Imoćane, prijatelje Imotske krajine i ljude dobre volje da se pridruže ovom posebnom događaju te zajednički doprinesu plemenitoj svrsi.

*a Zavičajnu udrugu Imota možete zapratiti na njihovu FB profilu

https://www.facebook.com/profi...

Donatorska večer Imotske krajine u Zagrebu

Imotska krajina zemljopisno je područje u unutrašnjosti Dalmacije s Imotskim kao središtem.

Povijest

Jedna je od najstarijih hrvatskih povijesnih regija. Velikim se dijelom prostire po Imotskom polju, odnosno, na prostoru stare hrvatske župe Imote.

Nalazi se u sastavu Hrvatskog kraljevstva i Hrvatsko-ugarskog kraljevstva pod nadležnosti obitelji Nelipić te Kosača. Pada pod Tursku vlast u 15. stoljeću. Oslobođenje Imotskog i okolice se dogodilo 2. kolovoza 1717. godine. Tada pada pod mletačku vlast. Požarevačkim mirom se veliki dio Imotske krajine ostaje pod Turskim carstvom (područje Posušja i Gruda) te se naziva Bekija (tur.- ostatak). Pod austro-ugarskom vlašću Imotski se razvija kao mali gradić u dalmatinskom zaobalju i postaje veliko tržišno središte cijele Krajine. Poslije Prvog svjetskog rata postaje dio Kraljevine SHS te 1941. NDH. Pod drugom Jugoslavijom doživljava ekonomski razvoj, ali također i početak raseljavanja ljudi radi političkih i ekonomski razloga. Danas je Imotska krajina jako raseljeno ruralno područje s Imotskim kao malim suvremenim gradićem iznad Imotskoga polja.

Područje

Obuhvaća područje upravnih jedinica općina Ciste Provo, Lovreća, Prološca, Lokvičića, Runovića, Zmijavaca, Zagvozda, Podbablja, istočni dio općine Šestanovac i Grada Imotskoga, odnosno istočni dio splitsko-dalmatinske županije.

Zauzima 708,34 km četvorna.

Klima

Klima je uglavnom submediteranska, u gorju iznad 600 m kontinentalna, a iznad 900m i pretplaninska. Zime su blage, u višim područjima hladne i snježne, dok su ljeta vruća i sušna.

Priroda

Tlo je na prostoru Imotskog polja plodno i bogato vodom ,dok okolna brda Imotske krajine većinom imaju polu-plodnu zemlju s povremenim nedostatcima vode. Smanjivanjem stočnih grla u Krajini prostor šume i niskih grmova se povećao. Najpoznatija planina je Biokovo koje je ujedno i granica obale i Imotske krajine.Najveća rijeka je Vrljika koja teče Imotskim poljem, a dragulji Krajine su Crveno i Modro jezero koja se nalaze iznad Polja. Također manje poznata jezera su Prološko blato i Galipovac.

Kultura

Imotska krajina je uvijek bila nepresušan izvor narodne poezije,epova i pjesama. Od mnogih legendi o vilama, morama, vješticama i drugim bićima ističu se i epovi (balade). Daleko najpoznatiji je Hasanaginica koju je popisao Alberto Fortis putujući kroz Zagoru. Nju i dan danas Imoćani baštine kroz najpoznatiji instrument Dinarskog podneblja, gusle. Mnogi epovi i pjesme o hrvatskoj povijesti su opjevani na guslama te se tako prenosilo znanje sa starijih na mlađe. Također su poznate diple, uz koje se igralo kolo. Najpoznatije kolo je vinjansko kolo (djevojka je unutar kola, a momak van. Oni se nadpjevavaju uz pomoć ostalih u kolu te se na kraju udruže skupa kao par.)

Od vokalni načina glazbovanja daleko najraširenija je ganga. Nastala je početkom 20.stoljeća te je izgurala iz mode starije načine pjevanja. Ostali te vjerojatno stariji načini pjevanja su brojke, ojkanje,putničko pjevanja itd. Danas je ganga manje popularna kod mlađe generacije, ali je uz pomoć nosača zvuka očuvana za buduće generacije tako da se taj stari i zahtjevan način pjevanja bar preko toga može naučiti i baštiniti.

izvor teksta za Imotska krajina: https://hr.wikipedia.org/wiki/...

ilustracije: IMOTA zavičajna udruga u pozadini ilustracije foto Boško Ćosić