Upravo objavljena biografija glumice Marije Ružičke Strozzi iz pera Maje Strozzi - PORTRET GLUMICE
mojzagreb.info News Portal 08.05.2025.

nova je to knjiga u nakladi hrvatskog nakladnika Durieux d.o.o. iz Zagreba
Nakon vrlo uspješne prve knjige Bez dijagnoze , autobiografske proze u kojoj autorica donosi svoja sjećanja na uzbudljivo odrastanje u poznatoj glumačkoj obitelji, kao i upečatljive doživljaje iz svoje bogate profesionalne karijere renomirane kardiologije, privlačeći čitatelja slobodom svog duha, duhovitošću te kritičkim (i samokritičkim) razmišljanjima, u svojoj novoj knjizi Portret glumice Maja Strozzi, jednako hrabro is izvanrednim spisateljskim darom, zakoračila je u posve novo književno područje.
U Portret glumice autorica na temelju povijesnih dokumenata, obiteljskih priča i fotografija, ali i vlastite mašte, rekonstruira privatni i profesionalni život svoje bake Marije Ružičke Strozzi, legende hrvatskog glumišta s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koja je na daskama starog Gornjogradskog kazališta, a potom zagrebačkog HNK, od njegova otvorenja, oduševljavala više od pedeset godina te utjelovila više od 600 dramskih likova.
Knjigom Portret glumice Maja Strozzi potvrdila se kao novo ime ne samo autobiografske i biografske nego i fikcionalne proze, koja zadivljuje svojom zrelošću, širinom pogleda, smislom za humor i istančanim osjećajem empatije.

Maja Strozzi - PORTRET GLUMICE
Maja Strozzi rođena je u Zagrebu 1953. u umjetničkoj obitelji čiji su brojni članovi snažno obilježili hrvatsku kulturu i povijest. Maturirala je na zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji 1971., kada je, suprotno obiteljskoj tradiciji, odlučila studirati medicinu te je postala vodeće ime hrvatske intervencijske kardiologije.
Do umirovljenja 2020. pisala je isključivo znanstvene i stručne članke te knjige, a posljednjih godina, inspirirane ljudima i događajima iz svog života, posvetila se pisanju pripovjedne proze. Durieux joj je 2023. godine objavio zbirku pripovijedaka Bez dijagnoze . Udana je i majka troje djece.

Maja Strozzi - PORTRET GLUMICE
ISBN 978-953-188-589-8
334 stranice
13 x 20 cm, tvrdi uvez s ovitkom
Zagreb, 2025.
*a predstavljenu knjigu možete pribaviti i kod nakladnika
Marija Ružička-Strozzi (Litovel, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 27. rujna 1937.), hrvatska glumica, znamenita tragetkinja.
Životopis
Trećega kolovoza 1850. u moravskom gradiću Litovelu rodila se Marija Terezija Ružička, kći Terezije Mauler i glazbenika Leopolda Ružičke, kojeg je glumac Josip Freudenreich ubrzo preporučio Dimitriju Demetru za zagrebački kazališni orkestar, te Marija s četiri mjeseca dolazi u Hrvatsku. Pohađajući njemačku školu kod opatica Marija prvi put nastupa u samostanskim svečanostima, a s petnaest godina majka je upisuje na pjevački tečaj Glazbenog zavoda gdje pjevački pedagog Lichtenegger s njom vježba teške dramskosopranske dionice pripremajući je za Bečki konzervatorij, no zbog preforsiranosti na jednoj predstavi gubi glas. No, Josip Freudenreich počeo ju je podučavati glumi i ona 2. siječnja 1868. debitira u ulozi Jeane d’Eyre u drami Lowoodska sirota Charlotte Birsch Pfeiffer, te već s debijem osvaja hvalospjeve kritike.
U dvadeset prvoj godini udaje se za markiza Ferdinanda de Strozzija, potomka stare firentinske obitelji, s kojim je imala osmero djece, nastupajući u steznicima sve do porođaja skrivajući trudnoću od kazališnih uprava. Njezin nerazdvojni partner bio je Andrija Fijan, s kojim je nastupala u trideset i tri sezone. Iako je nakon sjajne audicije pozvana u bečki Burgtheater, ostaje vjerna Zagrebu, provodivši noći u učenju brojnih uloga, ali gostuje u Pragu, Brnu, Sofiji i cijeloj Hrvatskoj, ne zaboravljajući riječi Josipa Jurja Srossmayera "Ponesi našu riječ što dalje", pa tako hrabro nastupa u Zadru, gdje su joj talijanaši prijetili ako na sceni progovori hrvatski. Godine 1905. tijekom gostovanja u Sofiji umire njezin suprug, a na sprovodu zajedno koračaju dvojica nerazdvojnih prijatelja, trinaestogodišnjaci Tito Strozzi i Miroslav Krleža.
Godine 1909., dan prije gostovanja Sare Bernhardt u Zagrebu, dobiva zadatak da odigra istu ulogu u Sardouovu komade Vještice i prema priznanju kritike nadmašuje ostarjelu francusku divu. Kad joj je sin Tito prije Prvog svjetskog rata htio napustiti Zagreb i graditi karijeru u Beču, ona mu zgranuta piše, na njemačkom: "Tito, ti kao Hrvat namjeravaš svoju domovinu tako lakomisleno napustiti?". Glumi čak i u osamdesetim godinama života, odigravši svoje posljednje uloge u Freudenreichovim Graničarima i Tolstojevu Uskrsnuću, a umire 27. rujna 1937. godine. Na pozornici je nastupala neprekinutih 68 godina, sve do 1936. godine. Lik Marije Ružička-Strozzi ovjekovječen je na svečanom zastoru Hrvatski preporod Vlaha Bukovca, a bila je jedina scenska umjetnica kojoj je još za života postavljena bista u HNK u Zagrebu.
izvor biografije za Marija Ružička-Strozzi: https://hr.wikipedia.org/wiki/...
foto/ilustracija: http://durieux.hr/wordpress/







