Natječaj za autorski dramski tekst za božićnu predstavu u sezoni 2026./2027.

a izabrani tekst Gradsko kazalište Trešnja otkupit će za kazališnu izvedbu

Rok za prijavu: 15. ožujka 2026. – 15. svibnja 2026.

Gradsko kazalište Trešnja raspisuje natječaj za odabir autorskog dramskog teksta za božićnu predstavu u sezoni 2026./2027.

Poziv je otvoren za sve autore dramskih tekstova. Autor prijavljenog teksta može ujedno biti i redatelj predstave. U slučaju da autor nije redatelj, uz prijavu je potrebno priložiti pisanu izjavu da projekt ima osiguranog redatelja.

Važna napomena:

Autor na natječaj može prijaviti isključivo neizvedeni dramski tekst koji nije prethodno korišten u bilo kojem obliku javne izvedbe ili produkcije. Odabrani tekst bit će praizveden u produkciji Gradskog kazališta Trešnja. 

Svi zainteresirani autori pozivaju se da dramski tekst za božićnu predstavu dostave najkasnije do 15. svibnja 2026. na e-mail adresu Kazališta tajnistvo@kazaliste-tresnja.hr ili poštom na adresu:

Gradsko kazalište Trešnja
Mošćenička ulica 1
10 110 Zagreb

Autori su dužni dostaviti:

• dramski tekst
• kratki opis projekta
• osnovne podatke o autoru
• izjavu o osiguranom redatelju (ako autor nije redatelj)

Nakon isteka roka za prijavu, tročlani žiri Gradskog kazališta Trešnja razmotrit će pristigle prijave te pozvati potencijalne kandidate na razgovor radi predstavljanja projekta.

natječaj za odabir autorskog dramskog teksta za božićnu predstavu 

Uvjeti koje prijavljeni projekt mora ispunjavati:

• tekst mora biti tematski vezan uz Božić i primjeren izvođenju u blagdanskom razdoblju
• predstava mora biti koncipirana za najviše 6 glumaca
• trajanje predstave do 50 minuta
• tekst mora biti autorski i neizveden te spreman za kazališnu produkciju.

Planirani raspored realizacije odabranog projekta:

• početak rada na predstavi: sredina listopada 2026.
• planirani završetak rada i premijera predstave: do kraja studenoga 2026.

Kazalište zadržava pravo odabira projekta koji programski i umjetnički najbolje odgovara repertoarnim potrebama Kazališta.

Rezultati natječaja bit će objavljeni do kraja lipnja 2026.

Tekstovi koji ne budu odabrani bit će vraćeni autorima uz poštivanje odredbi GDPR-a.

Izabrani tekst Gradsko kazalište Trešnja otkupit će za kazališnu izvedbu.

Radujemo se novim autorskim projektima i budućoj suradnji na božićnoj predstavi u sezoni 2026./2027.

*Kratka povijest malog kazališta koje je postalo veliko

Gradsko kazalište Trešnja prošlo je dalek put od amaterskih dana do jednoga od najboljih i najpoznatijih profesionalnih kazališta za djecu u Hrvatskoj. Počeci se vežu uz društvo Naša djeca čiji djelatnici skloni tetaru okupljaju dječju dramsku skupinu,  koja 8. svibnja 1954. godine izvodi prvu cjelovitu predstavu Crvenkapica Vladimira Nazora, u režiji Nede Kubinek. Ubrzo nakon uspjeha predstave, dramska skupina prerasta u Pionirsko amatersko kazalište sa sjedištem u domu kulture Maksim Gorki u Mošćeničkoj 1, na čijem će mjestu trideset godina kasnije nastati Gradsko kazalište Trešnja kakvo danas poznajemo. Pionirsko amatersko kazalište odmah niže brojne uspjehe pa je tako na Prvom festivalu djeteta u Šibeniku 1958. godine predstava Timpetili, grad bez roditelja proglašena najboljom. Treba spomenuti i prvi cjelovečernji dječji balet Pinocchio, s izvornom glazbom Brune Bjelinskog i u koreografiji Silvije Hercigonje, koja će odgojiti naraštaje mladih plesača u Trešnji. Osim dramske, u kazalištu djeluju i plesne i glazbene skupine, a pedagoški rad ostat će neizostavna sastavnica Trešnjinih aktivnosti sve do današnjih dana.

U idućih deset godina ono što je počelo kao dramska skupina nastavilo je rasti daleko iznad inicijalnih amaterskih okvira pa se u sezoni 1969/70. osniva Malo kazalište Trešnjevka, profesionalno kazalište za djecu.  Kazalište je otvoreno premijerom groteske u tri čina Doktor Jojboli među životinjama, a režiju potpisuje češki redatelj Jiri Jaroš. Sedamdesetih godina direktor kazališta Ivan Šebelić ostvaruje brojne suradnje s češkim redateljima koji u Zagreb donose crnu tehniku, jednostavan i efektan kazališni trik s pokretanjem osvijetljenih elemenata ispred tamne pozadine. Kazalište postaje sve veće i veće, a zgrada premala za brojne izvedbe, događanja i skupine koje djeluju u njoj, nedostatna za profesionalnu razinu do koje je Malo kazalište Trešnjevka već naraslo. Bilo je i vrijeme da dobije stalni glumački ansambl, što se ostvarilo 1978. godine u mandatu direktora Zlatka Madunića. Tih godina se pokreće i Večernja scena koja će uspješno djelovati unutar kazališta. Zbog svega toga potreba za adekvatnom zgradom i scenom postaje sve veća. Dolaskom književnika Hrvoja Hitreca na mjesto direktora kazališta 1985. godine napokon se kreće s realizacijom projekta nove kazališne zgrade, za što je angažiran arhitekt Andrija Mutnjaković. Osamdesete godine prošloga stoljeća općenito su jedno od najplodnijih razdoblja trešnjevačkoga kazališta. Naručuju se tekstovi hrvatskih autora, a večernja scena doživljava svoj vrhunac s repertoarom baziranom na kriminalističkom žanru. Godine 1986. godine kazalište napokon dobiva i ime po kojem je danas poznato… Generacije djece odrastaju uz hit-predstave kazališta Trešnja kao što su Eko-Eko, Pepeljuga, Dedek Kajbumščak,Bijeli jelen, Guliver, Alan Ford, Crvenkapica, Tomislav i Adriana, Grički top te mnoge druge. Kazališna zgrada je konačno završena 1999. godine i kazalište ulazi u novo stoljeće u novom prostoru, primjerenom značaju i popularnosti Gradskoga kazališta Trešnja.

Gradsko kazalište Trešnja nastavlja rasti, odgajati i uveseljavati mnoge generacije djece.  Ravnatelji kazališta postaju Vlatka Vrhovšek, Roman Šušković, a zatim Saša Anočić. U svom mandatu, aktualna ravnateljica Višnja Babić dovodi nove mlade glumce u kazalište i uspješno revitalizira duh mladenačke zaigranosti koji je od početaka dio kazališne čarolije na Trešnjevci. Već više od pola stoljeća kazalište u Mošćeničkoj 1 neizostavno je mjesto na kulturnoj karti grada Zagreba, mjesto na kojem su se generacije i generacije djece po prvi put susrele s kazališnom umjetnošću. Povijest Trešnje obilježena je tako radošću stvaranja i dječjim smijehom koji svakodnevno odjekuje iz zgrade s prepoznatljivim šarenim mozaicima.

ilustracija: Gradsko kazalište Trešnja