Pješaci uvijek imaju prednost jer su najugroženija skupina sudionika u prometu

Najčešći uzroci prometnih nesreća s pješacima uključuju prekomjernu brzinu vozača, nepoštivanje pješačkih prijelaza i nedostatak pažnje kako vozača tako i pješaka

Koliko pješaka strada u prometu u Hrvatskoj, Europi i svijetu? Broj stradalih pješaka u prometu varira ovisno o regiji, no i dalje čini značajan postotak ukupnog broja prometnih nesreća sa smrtnim ishodom. Evo nekoliko statističkih podataka za Hrvatsku, Europu i svijet.

U Hrvatskoj, pješaci su jedna od najranjivijih skupina u prometu. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u Hrvatskoj u prometu godišnje nastrada oko 600 pješaka, a godišnje bilježimo više od 60 smrti pješaka kao sudionika u promet.

Najčešći uzroci nesreća s pješacima uključuju prekomjernu brzinu vozača, nepoštivanje pješačkih prijelaza i nedostatak pažnje kako vozača tako i pješaka. U gradskim sredinama, pješaci čine značajan postotak poginulih i ozlijeđenih u prometu.

U Europskoj uniji, prema izvješću Europske komisije za sigurnost na cestama petinam, približno oko 20 posto svih smrtnih slučajeva u prometu otpada na pješake, što je približno 4.200 poginulih godišnje. U nekim državama, poput Rumunjske i Latvije, pješaci čine više od trećine, 30 posto od ukupnog broja poginulih u prometnim nesrećama. Mjere poput smanjenja brzina u urbanim sredinama i bolja infrastruktura doprinose smanjenju broja poginulih pješaka u EU, ali razlike među državama članicama su značajne.

Na globalnoj razini, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), približno 23 posto svih smrtnih slučajeva u prometu čine pješaci, što predstavlja približno 270.000 poginulih godišnje. Zemlje s niskim i srednjim dohotkom bilježe najvišu stopu smrtnosti pješaka, gdje nedostaje kvalitetna infrastruktura, slaba je opća razina prometne kulture u društvu, a prometna pravila nisu strogo provođena. Urbanizacija, rast broja vozila i nedostatak adekvatnih pješačkih zona u mnogim gradovima također doprinose većem broju stradalih.

Iako postoje razlike među regijama, globalni trend pokazuje da pješaci i dalje čine značajan postotak žrtava prometnih nesreća, pogotovo u urbanim sredinama. Mjere poput povećanja svijesti o sigurnosti, izgradnje bolje infrastrukture i strožih zakona o ograničenju brzine ključni su za smanjenje broja nesreća s pješacima.

Važna je prometna kultura

Zašto su pješaci najugroženija skupina sudionika u prometu? Pješaci su najugroženija skupina sudionika u prometu zbog nekoliko ključnih razloga. Na prvom je mjestu nedostatak fizičke zaštite. Za razliku od vozača u vozilima, pješaci nemaju nikakvu zaštitu u slučaju sudara. Automobili, motocikli i bicikli imaju karoserije, zaštitne pojaseve, zračne jastuke i druge sigurnosne sustave, dok su pješaci izloženi izravnom udaru. Posebno je važna i uočljivost, vidljivost: Pješaci su često manje vidljivi vozačima, posebno noću ili u uvjetima loše vidljivosti (kiša, magla). Tamna odjeća i slaba osvijetljenost dodatno smanjuju vidljivost pješaka, što povećava rizik od prometnih nezgoda.

Dodatna ugroza za pješake u prometu su biciklisti i romobilisti

Prometna kultura svih sudionika u prometu je od iznimnog značaja, no u svakodnevnom ponašanju u prometu, i pješaci i vozači često krše prometna pravila: U mnogim slučajevima pješaci, kao i vozači, ne poštuju prometna pravila, prelaze cestu izvan pješačkih prijelaza, ignoriraju prometne znakove ili prelaze cestu na crveno svjetlo. S druge strane, vozači često ne pridaju dovoljno pažnje pješačkim prijelazima i ne usporavaju na mjestima gdje bi to trebalo činiti.

Kretanje pješaka i brzina brzina vozila može biti uzročnik prometne nesreće s fatalim ishodom za pješaka. Velike brzine vozila u naseljenim područjima dramatično povećavaju rizik od teških ozljeda ili smrti pješaka u slučaju udara. Istraživanja pokazuju da čak i male razlike u brzini vozila, primjerice, ako se vozilo kreće brzinom od 50 km na sat, nasuprot kretanju od 30 km na sat mogu biti presudne za prometnu nesreću naleta na pješaka i značajno utjecati na ishod prometne nesreće koja se samo malo manjom brzinom kretanja vozila mogla izbjeći.

Kultura vožnje i prometna infrastruktura daje svoj obol sigurnosti pješaka u prometu. U nekim gradovima ili zemljama postoji manjak kvalitetne infrastrukture za pješake, kao što su sigurno dizajnirani pješački prijelazi, nogostupi ili zone smirenog prometa. U kombinaciji s vozačkom kulturom koja ne pridaje dovoljno pažnje sigurnosti pješaka, to može povećati rizik od nezgoda.

Mobilni uređaji i distrakcija, ometanje pažnje prigodom sudjelovanja u prometu negativno djeluju na sigurnost pješaka. Sve veća upotreba mobilnih uređaja dovodi do smanjenja pažnje, ne samo kod vozača, već i kod pješaka. Pješaci koji koriste mobitele ili slušalice mogu biti manje svjesni svoje okoline, što povećava rizik od nezgoda.

Osim ovih faktora, stariji ljudi i djeca spadaju u posebno ranjive skupine pješaka jer su fizički slabiji, sporiji ili imaju manje iskustva u procjeni rizika na cestama.

Visoke kazne za vozače koji ne poštuju prava pješaka

Odnos vozača prema pješacima definiran je Zakonom o sigurnosti cestovnog prometa u kojemu je člankom 133. određeno:

„Ako se prometom na obilježenome pješačkom prijelazu upravlja prometnim svjetlima ili znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan svoje vozilo zaustaviti ispred pješačkog prijelaza kad mu je danim znakom zabranjen prolaz.

Ako se obilježeni pješački prijelaz nalazi na ulazu na bočnu cestu, vozač koji skreće na tu cestu dužan je kretati se smanjenom brzinom i propustiti pješake koji su već stupili ili stupaju na pješački prijelaz, a prema potrebi i zaustaviti svoje vozilo radi propuštanja pješaka.”

Kazne vozačima za nepoštivanje pješaka u prometu s razlogom su vrlo visoke

Istim su člankom spomenutog Zakona propisane kazne za vozače koji se ne pridržavaju opisanih prometnih pravila:

„Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji svoje vozilo ne zaustavi ispred pješačkog prijelaza kad mu je danim znakom zabranjen prolaz; Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi stavka 2. ovoga članka. Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje tri mjeseca, ako je prekršaj počinjen drugi put, najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put. Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka.”

Kazne za vozače koji ne poštuju prava pješaka s razlogom su viskoe jer sankcioniraju vrlo neprihvatljivo ponašanje sudionika u prometu. Tako članak 134. spomenutog zakona kaže:

„Ako se na obilježenome pješačkom prijelazu prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan pješačkom prijelazu približavati se sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz.

Ako su pješaci djeca, stare i iznemogle osobe, slijepe osobe ili druge osobe s invaliditetom, vozač je dužan zaustaviti vozilo i propustiti ih i kad tek stupaju na pješački prijelaz iz stavka 1. ovoga članka.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka na kolniku s dvije ili više prometnih traka za promet u istom smjeru, zabranjeno je prolaženje pored vozila koje je zaustavljeno ili usporava ispred pješačkog prijelaza da bi propustilo pješake.

Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi stavka 3. ovoga članka.

Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju dva negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka.”

Autor članka: Petar Kolovrat

...

fotografije: Vidmir Raič

Ovaj prilog je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.