Prebrza vožnja u uzrok trećine prometnih nesreća sa smrtnim ishodom, a najugroženiji su mladi vozači!

Brzina je jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na sigurnost cestovnog prometa. Kada vozači prekorače brzinu, povećava se rizik nesreća i ozbiljnost njihovih posljedica

Statistike o posljedicama prebrze vožnje na cestama pokazuju ozbiljne posljedice širom Hrvatske, Europe i svijeta. Ovi podaci ukazuju na to koliko je prebrza vožnja opasna i koliko je važno uvođenje i provođenje mjera koje će je smanjiti.

Prebrza vožnja jedan je od glavnih uzroka prometnih nesreća u Hrvatskoj. Prema podacima MUP-a i Hrvatskog autokluba (HAK), prebrza vožnja uzrokuje približno 25 do 30 posto svih prometnih nesreća s teškim posljedicama u zemlji. Evo nekoliko ključnih statistika. Prijašnjih je godina zamjetan trend da od ukupnog broja nesreća s poginulim osobama, njih 35 posto je bilo povezano s prebrzom vožnjom, pri čemu se veći broj poginulih osoba bilježi se u ruralnim dijelovima Hrvatske, gdje vozači često voze brže od dozvoljenog zbog manje kontrole i slabije prometne infrastrukture. Najugroženije su mlade osobe u osobnim automobilima, posljednjih godina i motociklisti, ali i oni koji upravljaju drugim vrstama vozila. Najčešće je riječ o sudionicima u prometu, vozačima u dobi od 18 do 30 godina, kod kojih je prebrza vožnja češći faktor u prometnim nesrećama.

Europske statistike prebrze vožnje

U europskom kontekstu, prebrza vožnja je također jedan od najvažnijih faktora rizika za cestovnu sigurnost. Prema podacima Europske komisije i Europskog vijeća za sigurnost u prometu (ETSC) čak trećina od ukupnog broja smrtnih slučajeva u prometu u Europi izravno je povezano s prebrzom vožnjom. Prema Eustatu prošle je godine godine, prosječno 19.800 ljudi poginulo je na cestama Europske unije, od čega je značajan udio uzrokovan prebrzom vožnjom. To je otprilike 44 smrtna slučaja na milijun stanovnika.Europski dužnosnici za sigurnost cestovnog prometa Procjenjuje se da bi smanjenje prosječne brzine za samo 5 posto moglo smanjiti broj smrtnih slučajeva u prometu za oko 20 posto. Države poput Finske, Švedske i Norveške, koje imaju stroge zakone o brzini i visoku razinu provedbe tih zakona, imaju najniže stope smrtnosti u prometu u Europi. Ujedno upravo te skandinavske zemlje prednjače u implementaciji strategija smanjenja prebrze vožnje kroz stroge zakone i tehnologiju, kao što su kamere za nadzor brzine, sustavi za ograničavanje brzine i unaprijeđena infrastruktura.

Brzina kao globalni problem

Na globalnoj razini, podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) također naglašavaju teške posljedice prebrze vožnje. Tako statistika svjedoči kako 1,3 milijuna ljudi pogine svake godine u prometnim nesrećama, a od čega je 40 do 50 posto povezano s brzinom kao glavnim uzrokom.

Statistike upućuju i na povezanost između ekonomskog razvitka zemlje i stradanja u prometu. U zemljama s niskim i srednjim prihodima, prebrza vožnja je odgovorna za veći broj smrtnih slučajeva nego u razvijenim zemljama, jer te zemlje često imaju slabije sigurnosne standarde i manje razvijenu infrastrukturu. WHO procjenjuje da smanjenje prosječne brzine vozila može spasiti milijune života širom svijeta u narednim desetljećima.

Afrika i Južna Amerika bilježe najveću stopu smrtnosti u prometu u odnosu na broj vozila na cesti. U tim regijama, prebrza vožnja u kombinaciji s lošom infrastrukturom i manjkom prometne kontrole rezultira visokom stopom prometnih nesreća.

Prebrza vožnja ostaje globalni problem, koji se mora rješavati kroz kombinaciju zakonodavstva, obrazovanja i tehničkih rješenja. Mjere poput postavljanja kamera za nadzor brzine, poboljšanja prometne infrastrukture i edukacije vozača pokazale su se učinkovitim u smanjenju smrtnosti na cestama.

Trećina prometnih nesreća s najtežim posljedicama uzrokovana je prebrzom vožnjom

Prebrza vožnja i sigurnost cestovnog prometa

Prebrza vožnja je jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na sigurnost cestovnog prometa. Kada vozači prekorače brzinu, povećava se rizik nesreća i ozbiljnost njihovih posljedica. Postoji nekoliko ključnih razloga zašto je prebrza vožnja opasna.

Na prvom mjestu, tu je smanjena reakcija i dulji zaustavni put. Pri većim brzinama vozačima je potrebno više vremena da reagiraju na neočekivane situacije na cesti, a vozilo treba dulji put kako bi se potpuno zaustavilo. Drugo, kad upravljate automobilom morate biti svjesni činjenice da je pri većim brzinama teža kontrola vozila. Pri višim brzinama upravljanje vozilom postaje teže, osobito u uvjetima loše vidljivosti, na skliskim cestama ili u zavojima. Treće, povećanje brzine kretanja automobila istodobno smanjuje učinkovitost zaštitnih sustava. Sigurnosni pojasevi, zračni jastuci i drugi sustavi osmišljeni su za određeni raspon brzina. Pri prebrzoj vožnji, ti sustavi možda neće pružiti adekvatnu zaštitu. Sve to neumitno vodi uovećani rizik od smrtonosnih ozljeda jer pri sudaru pri većoj brzini, energija sudara eksponencijalno raste, što dovodi do težih ozljeda ili smrti, čak i u vozilima s naprednim sigurnosnim sustavima.

Preventivne mjere ograničenja brzine

Postavljanje i poštivanje zakonskih ograničenja brzine jedan je od najvažnijih načina kontrole prebrze vožnje. Studije pokazuju da usklađenost s ograničenjima brzine značajno smanjuje rizik od nesreća. Kamere za nadzor brzine su u istoj funkciji. Sustavi automatskog nadzora brzine dokazano smanjuju prebrzu vožnju i broj nesreća. Njihovo postavljanje na kritičnim lokacijama, poput škola i naseljenih područja, ima izravan utjecaj na povećanje sigurnosti.

Naposljetku, tu su i promotivne kampanje i edukacijam te dalji ravoj sigurnosnih sustava u vozilima. Edukacija vozača o rizicima prebrze vožnje kroz medijske kampanje i edukativne programe, kao i uvođenje strožih kazni, može potaknuti odgovornije ponašanje u prometu. Tehnološki sustavi u vozilima poput ograničenja brzine unutar automobila, adaptivnog tempomata i automatskog kočenja mogu pomoći u sprječavanju prebrze vožnje.

Prebrza vožnja ne samo da povećava rizik od nesreća, već otežava vozačima prepoznavanje i izbjegavanje opasnih situacija na cesti, što čini poštivanje ograničenja brzine ključnim za sigurnost cestovnog prometa.

Kazne za prebrzu vožnju u Hrvatskoj definirane su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Ovisno o prekoračenju brzine, kazne se razlikuju po težini i ozbiljnosti. Kazne uključuju novčane kazne, kaznene bodove, zabranu vožnje, a u ozbiljnijim slučajevima i zatvorsku kaznu. A o njima u jednom od novih nastavaka našeg serijala o prometnoj kulturi i sigurnosti cestovnog prometa.

Autor članka: Petar Kolovrat

...

fotografija: Pixbay.com, Freepik.com, https://www.freepik.com

Ovaj prilog je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.