Semafor - „kralj” vertikalne prometne signalizacije i sinonim prometne sigurnosti

Nakon vijesti da je u Zagrebu krenula druga faza ugradnje pametnih semafora u sklopu projekta automatskog upravljanja prometom, odlučili smo se pozabaviti tim uređajem

Jeste li se ikad upitali koliko ima semaforu u Europi, Hrvatskoj ili Zagrebu? Puno, i neprijeporno je da je točan broj semafora u Europi, Hrvatskoj i Zagrebu teško utvrditi. Jednostavno, jer ne postoji centralizirana baza podataka koja bi pratila broj semafora u svim europskim zemljama. Procjene se kreću od nekoliko milijuna do preko 10 milijuna semafora, samo u Europi. Broj semafora se stalno povećava s rastom prometa i urbanizacijom. Razlozi za teškoće u utvrđivanju točnog broja semafora su i u činjenici da ne postoji jedinstvena definicija semafora u svim zemljama, tako da se neki semafori se ne smatraju "semaforima" u statističkim podacima, a broj semafora se stalno mijenja s izgradnjom novih i uklanjanjem starih i neprestano uvećava.

U Hrvatskoj također ne postoje precizni podaci o ukupnom broju semafora u Hrvatskoj. Procjene se kreću od oko 20.000 do 30.000 semafora. Najveći broj semafora nalazi se u gradovima, a manje u manjim mjestima i na cestama.

Prema dostupnim podacima, u Zagrebu je oko 1.500 semafora, točan broj se može mijenjati s vremenom, ovisno o izgradnji novih raskrižja i rekonstrukciji postojećih.

Iako točan broj semafora nije poznat, jasno je da su oni bitan dio infrastrukture cestovnog prometa u Europi, Hrvatskoj i Zagrebu. Oni pomažu u održavanju reda i sigurnosti na cestama, te time doprinose smanjenju broja nesreća i ozljeda.

Semafori i prometna pravila

Semafori u Hrvatskoj igraju ključnu ulogu u održavanju reda i sigurnosti na cestama. Standardizirani su prema europskim propisima i imaju sljedeća raznorodna značenja. Prvo boje. Crvena znači - Stani! Zabranjeno je kretanje u svim smjerovima. Žuta kaže „Pripremite se za zaustavljanje”. Nakon žute svjetlosti slijedi crvena ili zelena. Zelena je uvijek „Slobodno kretanje u dozvoljenom smjeru”.

Tri boje semafora i njihovo značenje - stani, taustavi se i kreni!

Semafori imaju i dodatne oznake kao što su strelice koje ukazuju na dozvoljeni smjer kretanja ili pješački signali koji ukazuju na dozvoljeno prelaženje pješacima, a tu su i simboli za bicikliste koji ukazuju na dozvoljeno kretanje biciklista.

Prometna pravila nalažu vozačima da su dužni poštivati upute semafora. To znači „zaustavljanje je obvezno pri crvenom svjetlu, prolazak je dozvoljen samo na zeleno svjetlo. Vozači su dužni dati prednost pješacima i biciklistima koji imaju zeleno svjetlo.

Za sudionike u prometu važno je znati da ne smijete proći na crveno svjetlo, čak i ako mislite da možete sigurno proći. Budite oprezni kod prolaska na zeleno svjetlo, jer drugi vozači možda ne poštuju pravila. Pripremite se za zaustavljanje kada vidite žuto svjetlo, ne ulijećite na njega u raskršće i posebno obratite pažnju na pješake i bicikliste, posebno u blizini semafora.

Poznavanje značenja semafora i pravilnog ponašanja u prometu bitno je za sigurnost svih sudionika u prometu.

Posebna pravila semafora u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoje i neka specifična pravila vezana za semafore, kao što su semafori s dodatnom žutom strelicom. Ova strelica dopušta vozačima da skrenu desno ili lijevo nakon zaustavljanja na crvenom svjetlu, pod uvjetom da ne ometaju drugi promet. Tu su i semafori za tramvaje koji imaju imaju vlastita semaforska svjetla koja su obično odvojena od semafora za ostali promet. Semafori na autocestama se obično koriste za regulaciju prometa u izlascima i ulaznim rampama. Poznavanje ovih specifičnih pravila može vam pomoći da se sigurno krećete u prometu u Hrvatskoj.

Crvena boja znači – stoj, zaustavi se, žuta govori pripremi se za zaustavljanje ili kretanje, zeleno ti kaže idi, možeš krenuti naprijed, no ipak provjeri ima li vozila ili/i pješaka ispred tebe. Ova tri jednostavna univerzalna pravila prva su komunikacijska znanja koja djeca usvajaju kad u ranoj dobi, kao pješaci, postaju sudionici prometa.

Policajac na križanju, preteča semafora u Zagrebu

Semaforizacija prometa u Hrvatskoj

Bez obzira na današnju samorazumljivost, podrzaumijevajuća osnovna pravila vertikalne prometne signalizacije, signalni uređaj za davanje svjetlosnih ili/i zvučnih signala za regulaciju prometa, novotarija je suvremenog doba, osobito na našim prostorima.

U Hrvatskoj je prvi semafor postavljen 1959. godine u Zagrebu na križanju Hebrangove ulice i Zrinjevca. Građani su ga u čudu gledali i nisu znali kako se ponašati na cesti, tako da su im policajci morali dijeliti letke s objašnjenjima kako se ponašati i što koje svjetlo znači.

Preciznosti radi, na hrvatskim prostorima prije Zagreba, Rijeka je 1941. godine dobila prvi semafor, odnosno Požega još 1929. godine, no više je riječ o eksperimentima entuzijasta nego o funkcionalnom rješavanju prometnih problema.

Semafor u Požegi 1929. godine, samo pokušaj

Ipak, Zagrebu pripada primat. Već 1965. godine pušten je u promet “zeleni val”, prva semaforizirana prometnica u Hrvatskoj. Danas je u Zagrebu približno 1.500 semaforiziranih raskrižja, a njihov se broj iz dana u dan povećava.

Pariz 1922. prvi trobojni semafor

U svijetu su stvari išle još brže. Tako je preteča suvremenog cestovnog semafora došla dva desetljeća prije izuma automobila. Ispred Engleskog Parlamenta John Peake Knight instalirao je prvi semafor koji je nalikovao velikom križu čiji krakovi su se pomicali, a crveno i zeleno plinsko svjetlo signaliziralo je pješacima i kočijama smiju li se kretati po cesti. Knight je bio željezničar, tako da njegovo rješenje dolazi iz pružne signalizacije.

John Peake Knight i njegovo rješenje semafora

Izum semafora u izravnoj je svezi s brojnošću vozila u prometu, tako da će Amerikanci, suočeni s eruptivnim povećanjem vozila na prometnicama, dati značajne priloge razvitku semafora. Tako, već od 1910. u američkim gradovima niču različite izvedbe uređaja za davanje prometnih svjetala za regulaciju prometa na cestovnim raskrižjima. No, i dalje je problem predstavljala njegova upraviljivost, jer promet pa i prve semafore regulirali su, uglavnom, prometni policajci, koji su djelovali sinhrono sa uređajem u "predsemaforskoj" fazi prometa..

Prvi dvobojni električni semafor izumio je policijski službenik Lester Wire iz Salt Lake Citya, 1912. godine. Također policajac, William Potts iz Detroita 1920. godine dodaje srednji, žuti signal, a Garrett Morgan 1922. uvodi inovaciju "svi stop", odnosno naredbu prema svim pravcima prije nastavaka prometa u svim smjerovima, ostavljajući dovoljno vremena da se raskrižje oslobodi. Time je postavljen temelj dizajna semafora koji je i danas u upotrebi.

U Europi je prvi cestovni električni semafor s trobojnim svjetlima bio izgrađen 1922. u Parizu.

Kako bilo, i najmlađi sudionici u prometu znaju da se "Cesta se smije prelaziti samo kada je na semaforu zeleno svjetlo, a da na crveno se obvezno mora stati!" Ah, da... postoji i žuto svjetlo koje vozačima kaže da će se uskoro svjetlo na semaforu promijeniti...

Autor članka: Petar Kolovrat

....

Fotografije: Pixabay.com, MojZagreb.info

Ovaj prilog je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.