Svjetla na i u vozilu - nezaobilazni dio sigurne vožnje

Nepravilna upotreba svjetala može dovesti do opasnih situacija u prometu i ugroziti sigurnost svih sudionika u prometu

Još u ranoj epohi suvremenog cestovnog prometa, vozači su shvatili da je osvjetljenje vozila nužno najmanje zbog iz dva očita razloga - vidjeti druge i biti vidljiv. To načelo prometne sigurnosti ostalo je nepromijenjeno do danas, no tehnologija koja rasvjetljuje vozilo - zasigurno.

Netom nakon izuma automobila, u potkraj 19. stoljeća, svjetla na vozilima nisu bila standardna oprema, već su ih vlasnici dodatno naručivali kao pribor za posebne uvjete vožnje. Svaki je automobil imao samo jedno rasvjetno tijelo.

Elektrifikacija automobila

Prve lampe koje su ugrađivane na automobile bile su punjene kerozinom, a njihov je svjetlosni učinak bio dvojben, tako da su brzo napuštene, isto kao i razni eksperimenti s gorivim uljima. Prvo sistemsko rješenje ponudio je francuski pilot i konstruktor zrakoplova Louis Bleriot 1896. godine, kad je predložio uporabu acetilenskih svjetiljki.

Nije to bilo osobito inovativno, jer karbidne lampe su se već rabile u rudnicima i na lokomotivama. Vozač je morao, isto kao i kod pokretanja motora da bi upalio svjetla napustiti vozilo, a nusprodukt takve rasvjete je bilo vrlo opasno vapno.

Idući tehnološki iskorak je bila sonda s acetilenskim plinom, a prednja svjetla automobila usavršavala su se i dalje, s refletirajućim plohama koja su poboljšavala domet iluminacije.

Zbog izvedbi automobilskih lampi od mjedi, prvo razdoblje osvjetljenja automobila s razlogom se naziva brass epohom. No, bez obzira na eleganciju, te lampe su omogućavale da se vidi vozilo, ali nisu davale dovoljno svjetla za noćnu vožnju.

Elektrifikacija svjetala je bio idući korak koji je unaprijedio cijelu priču oko automobilskih svjetala. Eletrične svjetiljke s volframskim nitima imale su svoju premijeru na prvom električnom automobilu Columbia još 1913. godine, no tek dvadesetih godina prošlog stoljeća električna rasvjeta postaje standardna. Isprva poganjana dinamom, a kasnije i baterijama, odnosno akumulatorima.

Njemački Osram 1924. godine uvodi sustav jačeg i slabijeg osvjetljenja koje i danas poznajemo - kratka i duga svjetla. Tehnički bila su to dva svjetslča istoj žarulji, gdje svjetiljka ostaje u istom položaju, dok prekidač utječe na jačinu izlazne svjetlosti.

Prve maglenke ili posebna prednja svjetla koja su omogućavala bolju vidljivost područja neposredno ispred automobila patentirao je Bosch 1930. godine.

Svjetla na automobilima

Svjetla su nezaobilazni dio svakog vozila, bez obzira na to radi li se o automobilu, biciklu ili motociklu. Ona služe kako bi vozač bolje vidio cestu, ali i kako bi ostali sudionici u prometu vidjeli vozilo.

Svjetla na automobilu igraju ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti na cestama. Osim što omogućavaju vozaču da vidi cestu, ona također čine vozilo vidljivim ostalim sudionicima u prometu.

Automobili su opremljeni s velikim brojem različitih svjetala, a svako od njih ima svoju specifičnu funkciju. Tako razlikujemo prednja svjetla koja čine kratka svjetla, koriste se za osvjetljavanje ceste ispred vozila i čine vozilo vidljivim drugima i duga svjetla, koja se koriste se za osvjetljavanje većih udaljenosti kada nema drugog prometa u blizini, te svjetla za maglu koja poboljšavaju vidljivost u maglovitim uvjetima.

Druga su vrsta stražnja svjetla, osobito kočiona svjetla koja signaliziraju drugim vozačima da vozilo koči, svjetla za vožnju unatrag koja se uključuju se prigodom vožnje unatrag i upozoravaju druge da se vozilo kreće unatrag, te svjetla za maglu koja poboljšavaju vidljivost vozila straga u maglovitim uvjetima.

Treća vrsta svjetala u automobilu su bočna svjetla, svjetla za pozicioniranje koja čine vozilo vidljivim s bočne strane i smjerokazi, posebna vrsta svjetala koja signaliziraju namjeru skretanja ili promjene smjera.

Unutrašnja svjetla automobila su svjetla u kabini koja osvjetljavaju unutrašnjost vozila kako bi vozač i putnici imali bolju vidljivost, te svjetla za čitanje koja mogućuju čitanje u vozilu.

Svjetla na biciklima i motociklima

Bicikli su opremljeni s manjim brojem svjetala, ali njihova uloga je jednako važna. Bicikli imaju prednje svjetlo, što omogućava biciklistu da vidi cestu i čini ga vidljivim drugim sudionicima u prometu i stražnje svjetlo, što čini bicikl vidljivim vozilima koja dolaze iza. Reflektor koji se također ugrađuje na bicikle dodatno povećava vidljivost bicikla, posebno noću.

Motocikli imaju slična svjetla kao i automobili, ali su obično manja i kompaktnija. To su prednja svjetla, kratka svjetla koja se koriste se za osvjetljavanje ceste ispred vozila i čine vozilo vidljivim drugima, te duga svjetla, što se rabe za osvjetljavanje većih udaljenosti kada nema drugog prometa u blizini. Stražnja svjetla na motociklu su kočiona svjetla i signaliziraju drugim vozačima i ostalim sudionicima u prometu da vozilo koči. Postoje i svjetla za vožnju unatrag, uključuju se prilikom vožnje unatrag i upozoravaju druge da se vozilo kreće unatrag kao smjerokazi (žmigavci) koji signaliziraju namjeru skretanja ili promjene smjera.

Propisi o upotrebi svjetala razlikuju se ovisno o zemlji i vrsti vozila. Stoga je važno upoznati se s lokalnim propisima kako biste se sigurno kretali u prometu.

Svjetla vozila i prometna sigurnost

Zašto su svjetla važna. Prije svega, zbog vidljivosti. Svjetla čine vozilo vidljivim drugim sudionicima u prometu, posebno u uvjetima smanjene vidljivosti (noć, magla, kiša). Zatim zbog orijentacije, jer svjetla omogućavaju vozaču da se bolje orijentira na cesti, posebno na nepoznatom terenu. Ru je i signalizacija. Svjetla služe za signaliziranje namjere vozača (kočenje, skretanje, vožnja unatrag), što je prevencija prometnih nesreća. Pravilna upotreba svjetala može značajno smanjiti rizik od prometnih nesreća.

Kada je obavezno upaliti svjetla? Naravno, noću. U mraku je obavezno upaliti kratka svjetla. Ali i danju, u uvjetima smanjene vidljivosti – kad je magla, kiša, snijeg ili kada je vidljivost ograničena iz drugih razloga, obavezno je upaliti svjetla. I u tunelima. U tunelima je obavezno upaliti svjetla, bez obzira na dnevno vrijeme.

Što se događa ako ne upalite svjetla kada je to obavezno? Za vožnju bez upaljenih svjetala kada je to zakonom propisano predviđene su novčane kazne.

Zakonske obveze uporabe svjetala

Svjetla su nezaobilazni dio svakog vozila i igraju ključnu ulogu u sigurnosti na cestama. Pravilna upotreba svjetala je odgovornost svakog vozača i može spriječiti mnoge prometne nesreće.

Sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 70/19) na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla u razdoblju od 1. studenoga do 31. ožujka (preporuča se korištenje dnevnih ili kratkih svjetala tijekom cijele godine).

Na motociklu i mopedu za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena kratka svjetla tijekom cijele godine.

Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno na stražnjoj strani.

Ujedno, napominjemo da na vozilu u prometu na cesti noću i u slučaju smanjene vidljivosti moraju biti upaljena svjetla i to na motornom vozilu osim mopeda i motocikla bez bočne prikolice, najmanje dva bijela ili žuta svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na stražnjoj strani, na mopedu i motociklu bez bočne prikolice najmanje jedno bijelo ili žuto svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

Za nepoštivanje ovih propisa predviđene su novčane kazne. Točni iznosi kazni mogu se razlikovati i ovise o konkretnom prekršaju i okolnostima u kojima je prekršaj počinjen.

Važno je napomenuti da je iznos kazne samo jedan od aspekata nepoštivanja ovih propisa. Puno važnije je shvatiti da nepravilna upotreba svjetala može dovesti do opasnih situacija u prometu i ugroziti sigurnost svih sudionika u prometu. Novčanom kaznom u iznosu od 50 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno navedenim odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Autor: Vidmir RAIČ

Fotografije: Pixabay.com

Ovaj prilog je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.