VLADA RH I DALJE POGODUJE FOSILNOJ INDUSTRIJI KROZ ENERGETSKI I KLIMATSKI PLAN

EU direktiva o promicanju energije iz obnovljivih izvora od država članica jasno traži uvođenje područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije u lokalne prostorne planove, međutim, čini se kako ovo nije jednako prioritetno Vladi RH

Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) nije samo loše napisan i neusklađen s EU ciljevima, već ne odražava ni minimum političke ambicije niti potrebnih financijskih ulaganja. Štoviše, dokument predstavlja nastavak greenwashinga Vladine energetske politike temeljene na fosilnim gorivima.

Zelena akcija i Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) pozivaju nadležne institucije da usklade NECP s obvezama iz europskog zakonodavstva i uklone mjere koje potiču daljnju upotrebu fosilnih goriva. Umjesto toga, moraju bolje definirati mjere za povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije koje Hrvatsku mogu pozicionirati kao lidera u regionalnoj energetskoj tranziciji.

Naime, NECP bi trebao biti najvažniji nacionalni dokument koji oblikuje zelenu i održivu energetsku i klimatsku politiku do 2030. godine, međutim, on je sve samo ne plan kojim će Hrvatska ostvariti svoje klimatske ciljeve i postati klimatski neutralna.

Umjesto hitne dekarbonizacije i promocije povećanja obnovljivih izvora energije, hrvatski NECP predviđa povećanje domaće proizvodnje nafte i plina s 49 posto na 59 posto u 2030. godini, povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku te istraživanje potencijalnih ležišta nafte i plina u Slavoniji, Dinaridima i na Jadranu. Istovremeno, potražnja za plinom pada i nastavit će padati, što je i cilj EU-a.

Ako će slijediti mjere iz NECP-a, ne samo da Hrvatska neće biti klimatski neutralna do 2050. godine, već će tada i dalje trošiti značajnu količinu fosilnih goriva i time je suprotan ciljevima Europskog zelenog plana. Daljnje ulaganje u infrastrukturu za fosilna goriva dugoročno predstavlja i ekonomski rizik za Republiku Hrvatsku u obliku neiskorištenih imovina s obzirom da će EU tržišta, za razliku od Hrvatske, do 2050. godine povećati ulaganja u obnovljive izvore energije i odustajati od fosilnih goriva.

Nadalje, EU direktiva o promicanju energije iz obnovljivih izvora od država članica jasno traži uvođenje područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije u lokalne prostorne planove, međutim, čini se kako ovo nije jednako prioritetno Vladi RH. Umjesto poticanja povećanja obnovljive energije iz sunca ili vjetra, hrvatski NECP se snažno oslanja na povećanje udjela krute biomase iako nije uveden nacionalni sustav certificiranja i jamstava o podrijetlu biomase, biogoriva, goriva iz biomase ili drugih energetskih proizvoda. Taj sustav nadgledanja podrijetla biomase, koji se u NECP-u ni ne spominje, je nužan kako bi se osiguralo da se biomasa za energiju ne proizvodi od sirovina dobivenih na zemljištu koje je veoma važno za očuvanje bioraznolikosti ili proizvodnju hrane. Obnovljivi izvori energije se mogu smatrati održivima samo ako uistinu nemaju štetan učinak na bioraznolikost, okoliš i klimu.

Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, posebno Sunčeve. Svaki korak prema povećanju ulaganja u fosilna goriva ugrožava, ne samo predanost EU ciljevima, već i mogućnosti za povlačenje značajnih sredstava iz EU fondova za pravednu zelenu tranziciju.

NECP se nalazi na javnom savjetovanju do 12. prosinca 2024. godine

foto: Marijan Kreutz