Gdje je Hrvatska na karti digitalne Europe? - Optika, 5G i europska regulativa u fokusu domaće telekom strategije
mojzagreb.info News Portal 09.02.2026.
infrastrukturni iskorak i granice tržišta
Hrvatsko telekomunikacijsko tržište danas se nalazi u osjetljivoj fazi u kojoj se tehnološki napredak sve češće sudara s ekonomskom realnošću. Prema riječima Tonka Obuljena, predsjednika Vijeća HAKOM-a, zemlja se po ključnim pokazateljima razvoja elektroničkih komunikacija nalazi oko prosjeka Europske unije, no upravo će najteži, preostali dijelovi mrežne izgradnje odlučiti o stvarnom dosegu ambicioznih ciljeva Digitalnog desetljeća. Urbani centri već godinama uživaju gigabitnu povezivost, ali ruralna i slabije naseljena područja ostaju najskuplja i organizacijski najzahtjevnija za daljnje širenje infrastrukture .
Optička mreža između ambicije i isplativosti
Razvoj fiksne optičke infrastrukture u Hrvatskoj posljednjih je godina u snažnom zamahu, ponajprije zahvaljujući kombinaciji tržišnih ulaganja i potpora iz europskih fondova. Ipak, kako ističe Obuljen, bez državne pomoći i sredstava iz EU-a potpuna optička pokrivenost do 2030. ostaje vrlo optimističan scenarij.
Preostali nepokriveni dijelovi zemlje ujedno su i najskuplji za izgradnju, a komercijalni interes operatora ondje je ograničen zbog malog broja korisnika i dugog povrata ulaganja.
Administrativne prepreke postoje, ali ključni izazovi ostaju investicijske prirode, dodatno opterećene nedostatkom kvalificirane radne snage u gradnji i spajanju svjetlovodnih mreža.
Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a - izvor fotografije: https://www.hakom.hr/
Pandemija je, unatoč svim negativnim posljedicama, imala ubrzavajući učinak na potražnju za kvalitetnijom povezivošću. Rad i nastava na daljinu povećali su svijest građana o važnosti stabilne i brze internetske veze, što je potaknulo migraciju korisnika na nove mreže vrlo visokog kapaciteta.
Broj aktivnih VHC priključaka već je nadmašio broj bakrenih, a Hrvatska je u najnovijim izvješćima Europske komisije zabilježila napredak i u ruralnoj pokrivenosti, iako put prema univerzalnoj dostupnosti ostaje dug .
5G i prijelaz prema Stand Alone fazi
Na području pokretnih komunikacija Hrvatska već danas ima gotovo 95-postotnu pokrivenost 5G signalom, no stvarni kvalitativni iskorak očekuje se tek s uvođenjem 5G Stand Alone mreža. Ta tehnologija otvara prostor za nove industrijske i društvene primjene, od logistike do naprednih digitalnih usluga. Regulatornih prepreka, naglašava Obuljen, nema, a tempo implementacije ovisit će prvenstveno o poslovnim odlukama operatora i spremnosti tržišta da prihvati nove modele korištenja mreže .
Interes poslovnog sektora za privatne 5G mreže već postoji, osobito u logistici, no šira primjena zahtijevat će dodatno osvješćivanje koristi koje takve mreže donose. Hrvatsko tržište, iako relativno malo, u tom je pogledu usporedivo s ostatkom Europske unije, a daljnji razvoj ovisit će o kombinaciji potražnje, investicija i regulatorne stabilnosti.
Uloga EU fondova i pouke iz PRŠI-ja i NPOO-a
Europski fondovi i Nacionalni plan oporavka i otpornosti pokazali su se ključnima za širenje širokopojasne infrastrukture u područjima bez komercijalnog interesa. Projekti PRŠI-ja omogućili su pristup novoj infrastrukturi za više od 146 tisuća kućanstava, dok su projekti iz NPOO-a još u fazi provedbe.
Ipak, iskustva iz prvog ciklusa ukazala su na potrebu bolje koordinacije između lokalne samouprave i operatora, kao i na problem nedovoljno strogo definiranih sankcija za odustajanje od već ugovorenih projekata.
Telekomunikacijska optička mreža Hrvatske
Prema Obuljenu, znanje i operativno iskustvo pokazali su se presudnima za uspjeh takvih projekata. Operatori s postojećom infrastrukturom i stručnim timovima u pravilu su bili učinkovitiji od jedinica lokalne samouprave koje su se prvi put susretale s kompleksnim zahtjevima izgradnje i upravljanja mrežama.
Hrvatska u europskom regulatornom središtu
Posebnu dimenziju razvoju domaćeg telekom tržišta daje aktivna uloga Hrvatske u europskoj regulativi, uključujući predsjedanje tijelom BEREC. To iskustvo, ističe Obuljen, omogućilo je Hrvatskoj da sudjeluje u oblikovanju europskih politika od najranijih faza i da pravodobno štiti interese malih tržišta u procesu donošenja novih propisa.
Iako novi Akt o digitalnim mrežama i drugi regulatorni paketi još neće imati trenutačan učinak na poslovne modele operatora, jasno je da se regulatorni okvir u Europi ubrzano mijenja, s naglaskom na otpornost, sigurnost i održivost mreža .
Realnost ciljeva Digitalnog desetljeća
Ambiciozni ciljevi Europske unije, poput gigabitne povezivosti svih kućanstava do 2030., prema Obuljenovu su mišljenju djelomično ostvarivi, ali teško u potpunosti. No upravo visoko postavljena ljestvica potiče države članice na napredak koji bez takvih ciljeva ne bi bio moguć. Hrvatska se, zahvaljujući kombinaciji deregulacije optike, ulaganja i europskih potpora, već danas nalazi znatno dalje nego prije desetak godina.
U konačnici, uspjeh domaće digitalne tranzicije mjerit će se ne samo izgrađenim kilometrima optike i postocima pokrivenosti, nego i stvarnim korištenjem novih mreža. Upravo tu, zaključuje Obuljen, leži sljedeći veliki izazov hrvatskog telekom tržišta: pretvoriti infrastrukturni napredak u široko prihvaćenu društvenu i gospodarsku vrijednost .
Izvori: https://www.ictbusiness.info/telekomunikacije/hrvatska-je-blizu-gigabitne-europe-ali-najtezi-dio-tek-dolazi-optika-5g-i-eu-regulativa-guraju-trziste-naprijed-no-ruralna-hrvatska-ostaje-najveci-izazov, ITC Business, HAKOM, OIV
ilustracija: AI generirano
*Tonko Obuljen, dipl. ing. el., rođen je 1966. u Dubrovniku. Na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1993. U području elektroničkih komunikacija radi bez prekida od 1993. U razdoblju od studenoga 2006. do prosinca 2008. bio je ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a), a od veljače 2009. do veljače 2013. i član Vijeća HAKOM-a. Bio je zaposlen u Odašiljačima i vezama d.o.o. (OIV) najprije kao dijelu HRT-a, a kasnije samostalnoj tvrtki. Sudjelovao je u izradi Zakona o telekomunikacijama iz 2003. i Zakona o elektroničkim komunikacijama 2008., bio je član radne skupine za pripremu pregovora o pristupu RH Europskoj Uniji za poglavlje 10 — informacijsko društvo. Sudjelovao je na nizu međunarodnih konferencija iz područja elektroničkih komunikacija u zemlji i inozemstvu. Predstavljao je HAKOM na sastancima Pododbora za inovacije, tehnološki razvoj i socijalnu politiku, na sastancima BEREC-a te na nizu bilateralnih sastanaka s predstavnicima Europske komisije. Govori engleski i njemački jezik.
priredio: Vidmir Raič u veljači 2026. godine
za news portal
naslovna ilustracija: AI generirano
izvor: https://adriapress.hr/
