Plina će biti dovoljno, ali pitanje po kojoj cijeni

zbog krize na Bliskom istoku početkom listopada bi, ako ga Vlada neće subvencionirati, mogao poskupiti i plin za kućanstva, najavljeno je na 41. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin

U Opatiji je u srijedu otvoren 41. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin, jedan od najznačajnijih energetskih događaja u jugoistočnoj Europi koji već više od četiri desetljeća okuplja vodeće dionike tog sektora, a organiziraju ga Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP) i Centar za plin Hrvatske. Kao i nekoliko prethodnih i ovogodišnji se susret održava u okolnostima izvanredne situacije, rata na Bliskom istoku koji donosi razne promjene i dodatno ističe značaj plina i energije na tržištu.

Skup, na kojem sudjeluje više od 500 stručnjaka iz Hrvatske i brojnih stranih država, u ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića otvorio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar, koji je tom prigodom istaknuo stratešku važnost Hrvatske kao energetskog čvorišta ovog dijela Europe. Naglasio je kako prirodni plin, unatoč intenzivnim ulaganjima u obnovljive izvore, zadržava ključnu ulogu u energetskoj tranziciji Europske unije kao faktor stabilnosti opskrbe za građane i industriju. Prema njegovim riječima, iskustva i uspjesi postignuti na tržištu prirodnog plina sada se nastoje primijeniti i na razvoj tržišta električne energije, vodika te sustava za upravljanje ugljikovim dioksidom (CO2).

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar

Govoreći o strateškom okviru, pojasnio je kako Hrvatska kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO), REPowerEU te Regionalni i Modernizacijski fond u tekućem razdoblju ulaže ukupno čak dvije milijarde eura u energetski sektor. Od toga je  više od 559 milijuna eura usmjereno u proširenje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i transportne plinske infrastrukture prema Mađarskoj i Sloveniji, koja je već u ovoj fazi prilagođena i za budući transport vodika. Paralelno s jačanjem plinskog sustava, više od 560 milijuna eura iz NPOO-a investira se u modernizaciju i jačanje elektroenergetske mreže, rekao je Špehar.

Uz razvoj strategije za vodik, državni tajnik je istaknuo kako Vlada ozbiljno razmatra i potencijale nuklearne energije kroz male modularne reaktore, dok je za istraživanja na šest geotermalnih lokacija u sjevernoj Hrvatskoj alocirano više od 51 milijun eura. Zaključno je poručio kako sigurnost opskrbe i dekarbonizacija ostaju temeljni stupovi domaće politike, pri čemu prirodni plin služi kao nezamjenjiv oslonac prema zelenom i održivom gospodarstvu.

Na Međunarodni susret su došli čelnici brojnih energetskih institucija i tvrtki

Skup je okupio više od 500 domaćih i stranih stručnjaka za plin

Pitanje je kakve će biti cijene plina za kućanstva nakon 1. listopada ove godine, rekao je Pudić

Na skupu se najviše raspravljalo o tome kako će sukobi na Bliskom istoku i iranska blokada vrlo važnog Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi značajan dio svjetske proizvodnje plina i nafte, utjecati na opskrbu Europe pa tako i Hrvatske prirodnim plinom i na njegovu cijenu. Posebno tijekom sljedeće sezone grijanja kada je potrošnja tog energenta puno veća nego u ostalom dijelu godine.

Predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić ocijenio je na konferenciji za novinare da je danas situacija vezana uz sigurnost opskrbe tim važnim energentom daleko bolja i za Hrvatsku i Europu nego 2022. godine jer je Europa tada plinovodima uvozila gotovo 40 posto plina iz Rusije, a nije bilo dovoljno izgrađene infrastrukture za njegovu dobavu iz drugih dijelova svijeta, odnosno LNG terminala. No, Europa se nakon toga okrenula ubrzanoj izgradnji i povećavanju tih terminala te odlučila da do sezone grijanja skladišta plina trebaju biti napunjena najmanje 90 posto kako bi osigurala dovoljno plina, istaknuo je Pudić.

Pritom je napomenuo da je Hrvatska u međuvremenu dvostruko povećala kapacitet svojeg LNG terminala na Krku, gdje većina ukapljenog prirodnog plina stiže iz SAD, a samo manji dio iz zemalja povezanih sa Hormuškim tjesnacem, pa će imati značajnu ulogu i za Hrvatsku i za cijelu regiju. Osim toga, imamo jako dobru i ostalu plinsku infrastrukturu poput plinovoda, skladišta plina i domaću proizvodnju koja se ponovo povećava pa sigurnost opskrbe potrošača ne bi trebala doći u pitanje. Što se tiče Ine, višegodišnji pad proizvodnje prirodnog plina lani je zaustavljen zahvaljujući velikim ulaganjima i krenulo se prema rastu proizvodnje. Zato kroz nekoliko godina možemo očekivati da će domaća proizvodnja sa sadašnjih 20 - 25 posto doći na 30 - 35 posto naše ukupne potrošnje, dodao je.

Govoreći o rastu cijena naglasio je da je prirodni plin roba kojom se trguje na svjetskim tržištima pa je sigurno da će ga, ako ga eventualno ne bude dovoljno, imati onaj koji više plati, ali da to ne znači da ga neće nabaviti i siromašnije države. Situacija sada nije tako loša kao prije, iako je cijena plina s gotovo 30 eura u jednom trenutku porasla na 60 eura za megavatsat ali se na kraju stabilizirala na oko 45 eura, što ne može izazvati velike poremećaje na svjetskom tržištu, kazao je.

Što se tiče cijena plina u Hrvatskoj, koliko će ga plaćati kućanstva u novoj plinskoj godini (od 1. listopada ove godine jer se do tada neće mijenjati) trebalo bi se, u skladu s postojećim pravilima, znati na kraju lipnja. Prema sadašnjoj situaciji cijena bi trebala biti veća, a vidjet će se hoće li biti dodatna subvencija Vlade na tu cijenu, rekao je Pudić. Nastavio je da, ako je cijena plina na primjer 50 posto veća na tržištu to ne znači da će toliko biti veća i krajnja cijena kućanstvima jer na krajnju cijenu utječu i transport, skladištenje i distribucija. Ukratko, tada bi moglo doći do povećanja cijena ako ga Vlada neće subvencionirati, zaključio je.

Pudić smatra kako je pogrešna teza koja se spominje već godinama da nam prirodni plin u budućnosti neće trebati zbog planirane dekarbonizacije energetike i orijentacije na obnovljive izvore energije jer vidimo da se njegova potrošnja ne smanjuje, a ako nešto negdje i padne, to je zbog pada industrije i prebacivanja proizvodnje u manje razvijene zemlje. Prema njegovim riječima, treba nastaviti s dekarbonizacijom energetike i poboljšanjem učinkovitosti potrošnje energije gdje je moguće, ali je uvjeren da će plin i dalje imati važnu ulogu u svjetskoj pa tako i hrvatskoj energetici.

To je na primjer obrazložio i podatkom da u svijetu zbog velike potražnje za električnom energijom radi još puno termoelektrana na ugljen i čak se grade nove pa bi ih trebalo prebaciti na plin (to bi se moglo napraviti i u jedinoj hrvatskoj TE na ugljen u Plominu) čije su emisije CO2 dvostruko manje čime bi se znatno smanjile emisije ih tih elektrana te zbog fleksibilnosti plinskih elektrana omogućila stabilnost sustava s puno obnovljivih izvora. Osim toga, obnovljivi izvori unatoč njihovom širenju još ne mogu zadovoljiti veliki dio postojeće svjetske potrošnje energije koja se stalno povećava, kao ni nove potražnje za energijom, zbog čega će plin i plinske elektrane još dugo imati vrlo važnu ulogu u energetskoj tranziciji i hrvatskoj energetici. Posebno ako se ostvare veliki projekti koji trebaju goleme količine energije poput najavljene gradnje velikog podatkovnog centra Pantheon.

Na pitanje o mogućoj plinofikaciji termoelektrane u Urinju kraj Rijeke, koja već godinama nije u pogonu, a kao gorivo je koristila lož ulje, Pudić je odgovorio kako pretpostavlja da bi se moglo krenuti s time, te da će se možda razmišljati i o plinskoj elektrani na sisačkom području, gdje već postoji plinska infrastruktura.

On očekuje da će se zbog razvoja tehnologija i inovacija te gradnje novih LNG terminala u Europi, ako ne bude političkih napetosti i ratova poput postojećih u Ukrajini i na Bliskom istoku, svjetske i europske cijene plina u budućnosti postupno smanjivati iako ne očekuje da će se vratiti na cijenu od 20 eura za megavatsat kolika je bila prije početka rata u Ukrajini.

Predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić i predsjednik IGU Andrea Stegher na konferenciji za novinare

Utjecaj krize na Bliskom istoku i blokade strateški važnog Hormuškog tjesnaca kroz koji je prije rata prolazilo oko 20 posto svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom (LNG) na konferenciji za novinare je komentirao i Andrea Stegher, predsjednik Međunarodne plinske unije (IGU). Uz ostalo, složio se s hrvatskim stručnjacima da zbog povećane diverzifikacije dobavnih pravaca i činjenice da iz tog područja ne dolazi puno plina u Europu te da je sada Norveška najveći europski opskrbljivač plinom, ne bi trebalo biti problema u opskrbi tim energentom ali je neizvjesno kakve će biti njegove cijene. Također je istaknuo da će prirodni plin još godinama biti važan energent u sklopu započete energetske tranzicije jer ima dosta mogućnosti za njegovo korištenje za smanjivanje emisija stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje i klimatske promjene.    

napisao: Željko Bukša u svibnju 2026. godine

foto: Željko Bukša