HAZU predstavljanje monografije Arhitekt Josip Slade Šilović

u utorak 26. ožujka 2024. u 12 sati u Knjižnici HAZU, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu

Urbani razvoj Kneževine Crne Gore započet je univerzalnim znanjima arhitekta Josipa Sladea Šilovića (1828. – 1911.) iz Trogira, u Dalmaciji.

Nakon priznavanja Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine kao dvadeset sedme nezavisne države Europe prestaju ratni sukobi, prevladava mir, vrijeme vjekovnog ratovanja transformira se u vrijeme izgradnje i razvoja države. Pokreću se sva područja života „male Knjaževine u brdima“, a odlučujuću ulogu, uz kneza Nikolu I. – Gospodara, imaju strani inženjeri i stručnjaci svih zanimanja i profesija. Arhitekt Josip Slade Šilović ima pionirsku ulogu u izgradnji prometnica, infrastrukturnih kopnenih i morskih utvrda, arhitektonskih zdanja, palača, crkava, kazališta i urbanog planiranja.

Usprkos njegovoj važnoj ulozi u historiografiji graditeljstva Crne Gore kraja XIX. i početka XX. stoljeća, Josip Slade nije bio predmet stručno-znanstvenog izučavanja, ni u Crnoj Gori ni u Hrvatskoj, uz iznimku biografije Arhitekt Josip Slade autora Cvite Fiskovića (1908. – 1996.), povjesničara umjetnosti i arheologa, koju je 1987. godine objavio Muzej grada Trogira.

predstavljanje monografije Arhitekt Josip Slade Šilović

Monografija Josipa Sladea Šilovića obrađuje opus graditeljskih djela u Kneževini Crnoj Gori te svestrane, visoko učene i društveno angažirane ličnosti. Osim arhitektonskoinženjerske i estetske prezentacije i valorizacije stvaralaštva Josipa Sladea, prikazan je opći kontekst ruralne, plemenske Crne Gore, u koju je Slade došao 1877. godine, te društveni i gospodarsko-povijesni kontekst izgradnje države u njezinoj prirodnoj dispoziciji, tehnologiji građenja, ambijentu, strateškom planiranju, tj. počecima izgradnje toga rudimentarnog prostora.

U trinaest poglavlja knjige, kojoj je prethodilo višegodišnje dokumentacijsko istraživanje, opisuje se ličnost Josipa Sladea od studentskih dana do zrelih godina narodnog tribuna s početnim iskustvima u Dalmaciji – Austro-Ugarskoj te postojeće stanje ruralne Crne Gore, a u deset poglavlja Sladeova graditeljska djelatnost, odnosno ono što je projektirao ili realizirao za samo deset godina svojeg boravka u Crnoj Gori.

Kroz ovu monografiju stručna i kulturna javnost u Crnoj Gori i Hrvatskoj prvi se put susreće na cjelovit način s protagonistom urbanog razvoja moderne Crne Gore.

autor: Slobodan Mitrović, arhitekt

Josip Slade-Šilović (Trogir, 23. ožujka 1828. – Trogir, 15. lipnja 1911.), bio je hrvatski graditelj i arhitekt. Veliko je ime hrvatske graditeljske baštine druge polovice 19. stoljeća.

Životopis

Josip Slade rođen je u Trogiru 1828. godine. Školovao se u Splitu i Padovi, gdje je doktorirao filozofiju, a potom završio studij graditeljstva i inženjerstva. O njegovu školovanju brinuo se dobročinitelj, očuh Juraj Šilović, pa je u znak zahvalnosti Josip prezimenu Slade dodao i njegovo.

Bio je načelnik Trogira od 1901. do 1905. godine.

Od graditeljskih djela najznačajnija su mu: zgrada kazališta u Šibeniku, cesta preko Zagore do Lećevice, crkvu na gradskom groblju u Trogiru, veliki most do Čiova, napajalište s pitkom vodom na Dobriću, kuća Puović, palača Moretti na Čiovu, brojne ceste, putovi i mostovi u Boki kotorskoj i Kneževini Crnoj Gori. Sudjelovao je i u obnovi nekih renesansnih palača u rodnom Trogiru.

Umro je u Trogiru 1911. godine.

izvor biografija: https://hr.wikipedia.org/wiki/...