Iranski rat - kako je močvara isušila Trumpa - piše Luka Goleš Babić (Sapere Aude)

u mnogim dijelovima Irana danju gotovo da nema dnevnog svjetla, jer je nebo prekriveno dimom, a gradski krajobrazi vatrom i ruševinama

Od početka izraelsko-američkog napada na Iran američka je proratna mašina, koristeći uobičajene propagandne obrasce, žonglirala razlozima toga rata kako bi javnost postupno pripremila na njegovo prihvaćanje i podržavanje.

izvor ilustracije: FB https://www.facebook.com/Saper...

U javnost su se tako gurali razni narativi: od nužne hitne smjene iranskog režima - istog onoga čijem je nastanku američko uplitanje u iranske unutarnje političke procese tijekom Hladnog rata uvelike pridonijelo - preko potrebe kažnjavanja iranske političke vrhuške, pa sve do tvrdnje da se vojnom intervencijom zapravo oslobađa iranski narod od vlastite opresivne vlasti.

Da živimo u vremenu post-istine vidljivo je već iz činjenice da se od takvih obrazloženja više ne očekuje nikakva koherentnost, pa ni minimalna, barem višednevna, konzistentnost.

Tek tjedan dana nakon što je Donald Trump svoju očitu izdaju vlastitog MAGA pokreta, tog projekta izgrađenog među ostalim na obećanju zaustavljanja besmislenih i amoralnih ratova, pokušavao opravdati brigom za iranski narod i potrebom da mu se pomogne protiv njegove vlasti, prizori iranskih gradova tu priču u potpunosti demantiraju.

U mnogim dijelovima Irana danju gotovo da nema dnevnog svjetla, jer je nebo prekriveno dimom, a gradski krajobrazi vatrom i ruševinama.

izvor ilustracije: FB https://www.facebook.com/Saper...

Stoga se nameće jednostavno pitanje kakva je to pomoć civilima koja njihove gradove pretvara u plamen, koja im razara bolnice, škole i ulice. Bez obzira na to kakvo mišljenje imali o Iranu kao državi, neselektivno bombardiranje - sukladno katoličkom nauku o pravednom ratu (bellum iustum) - u svojoj srži ne može biti moralno. Njegova intencija nije prvenstveno vojna nego - po definiciji riječi - teror-istička, odnosno ona koja za cilj ima stvaranje masovnog straha ili terora.

“Zatim je došla velika promjena: usvojili smo sustav ‘bombardiranja po području’, umjesto ‘bombardiranja ciljeva’. To se razlikovalo čak i od velikih zračnih napada na gradove po tome što su bili znatno širi i razorniji, a znatno manje nasumični; cijela urbana područja bila su označena, a bombe su se ispuštale sustavno.” - G. E. M. Anscombe

Je li i u kolikoj mjeri aktualna akcija na području Irana takva u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću znati, no sam pogled na tamošnje gradove mora nas nagnati na postavljanje toga pitanja, jer takva količina bačenih bombi na naseljena mjesta iznimno se teško može održavati unutar okvira moralno opravdivog.

izvor ilustracije: FB https://www.facebook.com/Saper...

Dok pijano ratno stanje još jednom divlja po još jednom dijelu svijeta, američki proratni mediji, koji su do prije samo koji dan govorili o važnosti ovoga rata iz perspektive oslobađanja iranskog stanovništva, znakovito o tome šute te u javno mnijenje ubacuju druge razloge - one koji barem donekle mogu normalizirati masovno neselektivno bombardiranje.

Naravno, ruševine sve češće postaju prizor i na izraelskim ulicama, što je svatko s elementarnim poznavanjem logike mogao prognozirati. Ako nedemokratskoj vojnoj sili kakva Iran jest smakneš cijelo vodstvo, za očekivati je da će ona reagirati isključivo bombama, i to kroz puno manje ograničeno i strateški planirano bombardiranje nego ranije.

Koliko, s tim na umu, izraelsko stanovništvo doista podržava ovaj masovni, ne-strateški rat teško je procijeniti, dijelom i zato što je prostor javnog izražavanja u uvjetima snažnih sigurnosnih i nadzornih struktura kakve Izrael ima nužno sužen. U Izraelu, naime, ne postoji slobodan internet kakav (donekle) postoji na Zapadu. Stoga ne možemo znati što Izraelci misle o tome da svako malo moraju bježati u svoje podrume dok njihov lider dane provodi u Grčkoj u koju je pobjegao tik nakon što je bačena prva bomba na Iran.

Shodno tome, brojne države Bliskog istoka koje su godinama bliski partneri Zapada ovih dana također žive u strahu. Zbog prisutnosti američkih vojnih baza na svom teritoriju, koje su prihvatile u okviru dugogodišnjih sigurnosnih partnerstava, i njihove se populacije sada suočavaju s mogućnošću da postanu kolateralna šteta eskalacije na koju same nisu imale stvaran utjecaj.

Ne treba se zavaravati: u ovome sukobu nema ničega bitno drukčijeg od logike koja je obilježila katastrofalne ratove američke proratne mašine u Afganistanu, Iraku ili Libiji. Dugoročno gledano, gubitnici su gotovo svi - Sjedinjene Države, Europa, većina zemalja Bliskog istoka, Iran, ali i obični izraelski građani. Kratkoročnu političku korist pritom trenutno ostvaruju partikularni centri moći, to jest agresivno i ekspanzivno izraelsko vodstvo te njegovi iznimno poslušni saveznici unutar američke proratne, neokonzervativne elite.

Neokonzervativci su, unatoč svim deklarativnim svjetonazorskim razilaženjima, bez većih problema preuzeli proratnu palicu od svojih progresivnih kolega iz bivše administracije, pokazujući još jednom da koliko god SAD bio prebojan unutardržavnim razlikama i cjepkanjima, jedna stvar ostaje ista, a to je da ratna, vojna i oružana industrija nastavlja ostvarivati profit.

Trump je dugo godina koketirao s istinskim američkim konzervativizmom - tzv. paleokonzervativizmom, no njegovim podržavanjem napada na Iran postaje jasno da ga je neokonzervativni lobi - predvođen prvenstveno proratnim strujama - pridobio na svoju stranu.

izvor ilustracije: FB https://www.facebook.com/Saper...

Unatoč svim Trumpovim obećanjima o konačnom stavljanju Amerike - a ne američkih korporacija i interesnih dubokodržavnih skupina - na prvo mjesto; unatoč najavi isušivanja močvare, čini se da je močvara na koncu ipak isušila Trumpa.

napisao: Luka Goleš Babić u ožujku 2026. godine

izvor: https://sapereaudecro.blogspot...

Luka Goleš Babić. (rođ. 1997. godine) je osnivač bloga Sapere Aude, posvećen vjeri, suprug, otac dvoje djece, profesionalni softverski inženjer s diplomom iz tog područja, te certificirani filozof. Strastveno se bavi filozofijom i konzervativnom društvenom kritikom

foto: Petar Kolovrat