Izložba "Velikani hrvatskog prirodoslovlja" - Mijo Kišpatić - samozatajan vizionar

unatoč velikom znanstvenom ugledu, Kišpatić je ostao samozatajan čovjek čije je ime s vremenom nepravedno palo u sjenu. Upravo zato izložba nastoji istaknuti njegovu trajnu važnost i vratiti ga među najistaknutije velikane hrvatske znanstvene baštine

Povodom 175. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti jednog od najvažnijih hrvatskih znanstvenika, Hrvatski prirodoslovni muzej na Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja 2026. godine u 18 sati, otvara izložbu „Velikani hrvatskog prirodoslovlja – Mijo Kišpatić – samozatajan vizionar“ u izložbenom aneksu Muzeja.

Izložba donosi sveobuhvatan pregled života i rada Mije Kišpatića (1851. – 1926.), pionira hrvatske geoznanosti, prvog hrvatskog doktora prirodnih znanosti, začetnika seizmologije i pedologije u Hrvatskoj te jednog od ključnih ljudi u razvoju mineralogije, petrologije i prirodoslovne muzeologije.

izložba „Velikani hrvatskog prirodoslovlja – Mijo Kišpatić – samozatajan vizionar“ 

Kroz vrijedne muzejske predmete, arhivsku građu, popularne publikacije, multimedijalne sadržaje i znanstvene interpretacije, posjetitelji će moći upoznati čovjeka čiji je znanstveni rad bio daleko ispred vremena u kojem je živio. Kišpatić je bio izniman prirodoslovac, znanstvenik, muzealac, učitelj i popularizator znanosti, a njegov opus obuhvaćao je petrografiju, geologiju, seizmologiju, zoologiju, botaniku, pedologiju pa čak i arheologiju. Tijekom života objavio je čak 180 znanstvenih, stručnih i popularnih djela, ostavivši neizbrisiv trag u razvoju hrvatske znanosti i kulture.

Poseban naglasak izložbe stavljen je na njegova revolucionarna istraživanja bosanske serpentinske zone, koja je desetljećima preduhitrila svjetska znanstvena tumačenja geološke građe Zemlje i procesa nastanka oceanske kore. Kišpatićeva disertacija iz 1881. godine smatra se jednim od pionirskih radova moderne petrologije, a njegovi zaključci o evoluciji magme i podrijetlu stijene potvrđeni su tek mnogo kasnije razvojem suvremene geoznanosti. Izložba prikazuje Kišpatića i kao predanog profesora i pedagoga, ravnatelja Mineraloško-petrografskog odjela Narodnoga muzeja i autora popularno-znanstvenih djela koja su krajem 19. stoljeća imala gotovo prosvjetiteljsku ulogu u hrvatskom društvu.

Koordinatorica i jedna od autorica izložbe dr. sc. Iva Mihoci naglašava važnost vraćanja Mije Kišpatića u središte hrvatske znanosti i kulture: "Mijo Kišpatić jedan je od znanstvenika, popularizatora znanosti i prosvjetitelja naroda čiji je doprinos bio toliko opsežan da ga danas ponovno otkrivamo u punom značenju. Ovom izložbom željeli smo pokazati koliko je njegov rad bio međunarodno relevantan, važan za razvoj i popularizaciju hrvatske prirodoslovne znanosti, muzeologije i obrazovanja. Kišpatić jest vrhunski. znanstvenik, ali prije svega izniman popularizator znanosti koji je znanje približavao široj javnosti i svim slojevima društva.“

Unatoč velikom znanstvenom ugledu, Kišpatić je ostao samozatajan čovjek čije je ime s vremenom nepravedno palo u sjenu. Upravo zato izložba nastoji istaknuti njegovu trajnu važnost i vratiti ga među najistaknutije velikane hrvatske znanstvene baštine.

Izložba ostaje otvorena do 1. rujna 2026. godine.

izložba „Velikani hrvatskog prirodoslovlja – Mijo Kišpatić – samozatajan vizionar“ 

Naziv: Velikani hrvatskog prirodoslovlja
Mijo Kišpatić
Lokacija: Hrvatski prirodoslovni muzej (Demetrova 1, Zagreb)
Datum: 18. svibnja – 1. rujna 2026.
Autori: dr. sc. Ivan Razum, dr. sc. Iva Mihoci, mr. sc. Biserka Radanović-Gužvica

ilustracija: Hrvatski prirodoslovni muzej