KANAT & KESNOKRIČ

Ljerka Car Matutinović – Božica Jelušić, predstavljanje dviju zbirki, kajkavske i čakavske, u zajedničkoj knjizi - srijeda 7. lipnja 2017. u 12 sati (u Društvu hrvatskih književnika).

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

*Susreti u DHK* - Tribina

i

KAJKAVSKO SPRAVIŠČE – Zagreb, Ilica 34

imaju čast pozvati Vas na predstavljanje dviju zbirki, kajkavske i čakavske, u zajedničkoj knjizi:

Ljerka Car Matutinović – Božica Jelušić

KANAT & KESNOKRIČ

(Kajkavsko spravišče, Biblioteka KAJ & ČA: Susreti, knj. 7, Zagreb, 2016.

Naslovnica: Frane Paro, akad. slikar grafičar)

Sudjeluju:

Lada Žigo Španić, voditeljica Tribine DHK

dr. sc. Cvjetko Milanja

dr. sc. Dragutin Rosandić

Lela Margitić, dramska umjetnica

dr. sc. Božica Pažur, urednica

i autorice

Veselimo se Vašem dolasku u DHK u srijedu, 7. lipnja 2017. u 12 sati!

Na novčanoj potpori zahvaljujemo Ministarstvu kulture RH

i Koprivničko-križevačkoj županiji.

ŽIVOTOPISI PJESNIKINJA

Ljerka Car Matutinović, suvremena hrvatska pjesnikinja, prozaistica, književnica

za djecu, esejistica i prevoditeljica, rođena je u Crikvenici. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je hrvatski i talijanski jezik s književnostima.

Članica je Društva hrvatskih književnika (1975.), Zagrebačkog centra Europskog društva kulture (sa sjedištem u Veneciji), Društva hrvatskih književnih prevodilaca, te, od 2001., pokretačica i voditeljica međunarodnih Jadranskih književnih susreta.

Od 1961. objavljuje književne kritike, književne interpretacije i eseje; pjesme od 1965.; pripovijetke od 1975. u nizu časopisa i novina (“Forum”, “La Battana”, “Impegno 80”, “Most”, “Republika”, “Književna republika”, “Nova Istra”, “Kaj”, “Književna Rijeka”, “Vijenac”, “Diwan”/BiH/ i dr.)

Objavila je devetnaest zbirki pjesama, od kojih su tri na čakavskom narječju (“Kanat slaji od meda”, “Čakavske versade”, i “Meštrija”). Od ostalih zbirki izdvajamo:” “Odiljat se”, 1983., “La bellezza del respiro” – “Ljepota disanja”, 1984., “Bezumlje”, 1994., “Disanje”, izabrane

pjesme, 1997., “Jabuka na glavi”, 2001., “Versi o nepotrošivoj ljubavi, 2005., “Zarobljeno tijelo i drugi soneti”, 2007., “Jabuka puno krilo”, 2007., “Uzmi me na oblaku”,2010., “Vrijeme punog Mjeseca”, 2012., “Kad već postoji planina”, 2013.

Od knjiga za djecu ističemo roman “MA i LU” (dva izdanja u 5000 primjeraka, 1988., 1990.), “Sve niče iz priče”, 2000., “Raduj se danu”, pjesme, 2004., “Duplići MA i LU”, 2015. Od proza za odrasle: “Ljubavni jadi Ružice Trnoružice”,1986., “Seoba mora”1996., “Opsjenar Galateo i druge srednjovjekovne priče”, 2002., “Mirakul zvan Ljubav”, 2006., “Život bezbrižan i lepršav”, izabrane priče, 2016.

Od književno – kritičkih proza: “Odjeci pjesničke riječi”, razgovori s književnicima, 1991., “Hrvatski pjesnici” (“Školska antologija”), 2006., “Vijenac odabranih”, 2013. (Nagrada Julije Benešić), “Umjesto samoće”, 2014.

S talijanskog jezika prevela je niz poznatih pisaca za djecu (Alberto Moravia: “Nosorog”, Gianni Rodari: “Putovanje plave strijele”, Carlo Collodi: “Pinokio”, Gianni Rodari: “Čipolino”) i odrasle: Boccaccio, “Dekameron”, izbor, Zagreb, 2002., “Ususret renesansi (Dante, Petrarca, Boccaccio), Zagreb, 2003., “Žena od kamena”, izbor iz suvremene

talijanske proze,Tuzla, 2005., Fabio Geda: “U moru žive krokodili”, Zagreb, 2011., “Dante, Petrarca, Boccaccio. Izbor iz djela”. Prevela i priredila Ljerka Car Matutinović, Zagreb, 2016.

Dobitnica je brojnih nagrada u Italiji (Nagrada San Bartolo, Firenca, 1996., Nagrada Firence, 2001., Nagrada Ocjenjivačkog suda na Internacionalnom natječaju za poeziju i prozu, Città di Salò, 2005. i dr.).

Od domaćih nagrada izdvajamo: Nagrada Drago Gervais, 1981, 1985., Nagrada Ljubo Pavešić, za najbolji čakavski tekst, 1995., Nagrada za životno djelo Grada Crikvenice, 1996., Nagrada Julije Benešić za najbolju knjigu književnih kritika “Vijenac odabranih” (Đakovo, 2. srpnja 2013.), te nagrade Dubravko Horvatić (za poeziju, 2009.), Zvonimir Golob (za ljubavnu pjesmu, 2003.) i Crikveničko sunce Jadranskih književnih susreta (2014.).

Pjesme Ljerke Car Matutinović prevedene su na desetak stranih jezika, a pripovijetke na engleski, talijanski i njemački jezik. Poezijom i prozom zastupljena je u školskim čitankama, lektiri, te u mjerodavnim hrvatskim i talijanskim antologijama.

Književnica živi i radi u Zagrebu.

BOŽICA JELUŠIĆ rođena je 16. prosinca 1951. godine u Pitomači (Podravina).

Studirala je hrvatski i engleski jezik. Bavila se novinarstvom, kulturnom animacijom,

pedagoškim radom i raznorodnim poslovima u domeni kulture i društvenih djelatnosti.

Književnošću se bavi od srednjoškolskih dana, a članicom Društva književnika Hrvatske

/ Društva hrvatskih književnika postaje 1974. godine, nakon stihozbirke RIJEČ KAO

LIJEPO STABLO (Zrinski, Čakovec 1973. ). Od tada do danas objavila je 50-ak naslova poezije i proze, gotovo u svim literarnim žanrovima: pjesme, putopise, eseje, pripovijetke,

kolumne, književne i likovne kritike, monografije, poeziju i prozu za djecu. Također, ima

oko 900 jedinica u novinama, časopisima i elektroničkim medijima. Zapaženi su njeni

naslovi - štokavske pjesme: Riječ kao lijepo stablo (1973.), Kopernikovo poglavlje (1983.),

Libela i druge pjesme (2006.), Arielirika (2011.); kajkavske pjesme: Jezuši (1993.), Nočna

steza (1997.), Štorga (2007.), Ftič kesnokrič (2016.), te eseji: Herz desetka (1985.) Znak

na zemlji (1996.), Od cintora do cybera (2004.), Perom i kistom (2016.). Za roman prvijenac

Čišćenje globusa nagrađena je prestižnom nagradom Matice hrvatske 2014. godine.

Objavila je niz likovnih monografija i monografskih studija o podravskim umjetnicima

Ivanu Lackoviću Croati, Mirku Horvatu, Ivanu Tomerlinu, Nadi Švegović-Budaj, Ivanu

Andrašiću i drugima. Knjiga razgovora Život kao knjiga (2014.) ostvarena je u suradnji s

novinarom Mladenom Pavkovićem. U povodu životnih i radnih godišnjica (65. i 45.), u

2016., objavljuje PETOKNJIŽJE izabranih tekstova u izdanju Tonimira iz Varaždinskih

Toplica: Ftič kesnokrič (pjesme), Zelena zemlja (izabrane pjesme), Sabrana bjelina (izabrane

pjesme), Perom i kistom (izabrani eseji), Sjeverna strana i drugi puti (izabrani putopisi).

U ukupnom opusu dosljedno eksplicira i provodi ideju zavičajnosti te pledira za

potrebom očuvanja kajkavskoga jezika i njegovih povijesnih i suvremenih vrijednosti.

Nositeljica je Fulbrightove stipendije na University of Washington, Seattle, i dobitnica

književnih nagrada: Maslinova vijenca, Pasionske baštine, Nagrade Fran Galović, Nagrade

Zvonimir Golob i dr. Zastupljena je u školskim čitankama i lektiri. Suradnica je hrvatskih

i inozemnih književnih časopisa. Pjesme joj se nalaze u svim relevantnim antologijama

hrvatske poezije u protekla tri desetljeća. Sudjeluje na stručnim skupovima, seminarima,

kolokvijima, književnim susretima i festivalima poezije u zemlji i inozemstvu.

Zapažen je i njen prevodilački rad. U samostalnim cjelinama (ciklusima) prevela je pjesme W. B. Yeatsa, Roberta Frosta, Sylvije Plath, Luciana Blage, Ane Ahmatove i dr. Osobit interes pokazuje za slikarstvo (250 izložaba različitih autora), te ekologiju, kojoj je posvetila tridesetak godina aktivnog bavljenja kao predsjednica Ekološkog društva Đurđevac.

Surađuje s mnogim mladim autorima u svom zavičaju, upućujući ih u tajne poezije, fotografije, jezika i ljubavi za prirodu. Živi i radi u Đurđevcu i na plemićkom imanju Barnagor u Čepelovcu, jednom od rijetkih očuvanih imanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.