Milan Steiner „U SNU STEINER“ od Krležinog sna do razotkrivanja opusa jednog od najvećih slikara hrvatske moderne

projekt koji nagovještava promjenu paradigme otkupa umjetnina za javne ustanove u kulturi

Gradska galerija Striegl 2024. godine otkupila je zbirku radova Milana Steinera, Siščanina koji je značajno obilježio hrvatsko slikarstvo dvadesetog stoljeća. Značaj, zaokruženost, umjetnička i povijesna vrijednost ovog otkupa od 147 crteža, akvarela i uljanih slika te bogate arhivsko-dokumentarne građe Milana Steinera iznimno je važna ne samo za Grad Sisak nego i za stvaranje cjelovite slike hrvatske umjetnosti.

Po otvaranju Holandske kuće u Sisku, Gradska galerija Striegl pokrenula je rad na realizaciji velike Steinerove izložbe.

Izložba pod nazivom „U snu Steiner“ predstavit će cjelovitu zbirku koju čine otkupljena djela Milana Steinera.

Ovaj izložbeni projekt vrijedna je inicijativa i poticaj za razvoj kulturnih politika javnog sektora te služi kao primjer kvalitetne muzejsko-galerijske prakse svim osnivačima javnih muzejsko-galerijskih ustanova. Na ovaj način vrijedne zbirke ostaju sačuvane u cjelini i kao takve ostaju trajno dostupne javnosti, dok se Grad Sisak pozicionira kao sredina koja se odgovorno i propulzivno brine o umjetničkom nasljeđu autora koji su potekli iz Siska i djelovali u njemu, a imaju neprocjenjivu vrijednost za stvaranje cjelovite slike o statusu i pozicijama hrvatske umjetnosti unutar europskog umjetničkog konteksta.

izložba pod nazivom „U snu Steiner“ Milana Steinera

Gradonačelnica Grada Siska Kristina Ikić-Baniček izjavila je: „Drago mi je da se Steiner konačno vraća u Sisak koji je njegov rodni grad, mjesto kojem se sve do kraja svog kratkog života uvijek vraćao i kojeg je obuhvatio u svojim djelima. Sisak je sada trajno mjesto gdje će njegov dragocjeni opus biti dostupan javnosti.“

Izložba nije još jedna u nizu izložbenih retrospektiva umjetnika ili prikaz fundusa, već kritički ukazuje na početke i temelje hrvatske moderne, ali i razotkriva neizvjesni i hrabri put kojeg je prošao opus umjetnika Milana Steinera do današnjeg vremena. Poznato je da je pokojni akademik Josip Vaništa naslijedio Steinerovu ostavštinu od Milanova brata Ive Steinera. Vaništa je prihvatio radove Milana Steinera s ogromnom poštovanjem umjetnika prema umjetniku i obvezom što proizlazi iz potrebe posredovanja slikarovih radova u muzejsko-galerijskim inicijativama.

Ovaj otkup, prema brojnim kontaktima sa stručnom zajednicom, ne samo da nagovještava promjenu paradigme otkupa umjetnina za javne ustanove u kulturi nego i pokazuje brigu Grada Siska o umjetničkoj ostavštini dvojice umjetnika koji tvore umjetničke vrijednosti i temelje kulturnog Siska. Također, otkup ove dragocjene zbirke Sisku daje kulturološku i muzeološku osnovu za pozicioniranje Siska kao pozitivnog primjera čuvara i promicatelja moderne i suvremene likovne baštine kontinentalnog dijela Hrvatske, te će ga učvrstiti na popisu nezaobilaznih kulturnih zanimljivosti koje će pohoditi mnogi ljubitelji likovnoga umijeća, a k tomu i otkrivati specifičnosti umjetničkog nasljeđa grada Siska i prirodnih ljepota koje ga okružuju. Za Gradsku galeriju Striegl pak otkup ponuđene zbirke Steinerovih radova znači i utjelovljenje ekskluzivnog fundusa umjetnina dvojice Siščana koji će je uzdići do statusnog simbola galerije koja se odgovorno brine o umjetničkom nasljeđu sredine u kojoj djeluje.

„Velika je privilegija imati pristup i uvid u brojne Steinerove crteže i skice, promatrati ih i proučavati te prezentirati javnosti“, izjavio je autor dizajna postava, suvremeni vizualni umjetnik, Siščanin s milanskom adresom Marko Tadić, te istaknuo: „Steiner je tihi genij, nedovoljno proučavan i premalo izlagan. Njegovo bi prisustvo u Sisku i Zagrebu trebalo biti konstantno.“

Ravnateljica Gradske galerije Striegl i autorica kustoske koncepcije, Alma Trauber, istaknula je kako je projekt Milan Steiner rezultat dugogodišnjeg želje „dosanjanog sna“ Grada Siska i Gradske galerije Striegl da uz opus Strieglove Slave i Steinerov opus smjesti i prezentira u njegovu rodnom gradu. „Sisak kao grad ima dugi odnos s Milanom Steinerom i njegovom umjetničkom ostavštinom. Ne mislim pritom samo na činjenicu da je Sisak Steinerov rodni grad, već i kroz brojne pokušaje u proteklom razdoblju da se Steinerova umjetnička ostavština usidri u Sisku“, rekla je, pa zaključila: „Ova izložba daje uvid u opus jedne samozatajne umjetničke osobnosti, koja je u umjetničkom i svjetonazorskom smislu formirana u burnom razdoblju početka 20. stoljeća i u tom razdoblju bio je hrabri i dosljedni lučonoša kakvih je, nažalost, bilo premalo na našoj umjetničkoj i kulturnoj sceni.“

Vizualni identitet izložbe potpisuje Sven Sorić, također Siščanin: „Povratak Steinera u Sisak važan je događaj za odnos lokalne sredine prema svojoj umjetničkoj ostavštini – značaj Steinera daleko nadmašuje lokalni kontekst, dokaz tome su zapis Krležinog sna, ali i strast Josipa Vanište prema Steinerovu djelu – zahvaljujući ovom velikanu umjetnosti 20 st. Steinerova djela su sačuvana i našla su put kući. Zasad možda nedovoljno poznat našim sugrađanima, Steiner će zasigurno postati dio naše kolektivne memorije.“

Naziv izložbe „U snu Steiner“ u relaciji je sa zapisom sna Miroslava Krleže o Steineru iz 1919. godine, ali i sa snom Siska da opus Milana Steinera trajno i javno bude predstavljen u njegovu rodnom gradu. Nedosanjani san postao je java.

Grad Sisak u potpunosti je financirao otkup zbirke, dok je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske sufinanciralo pripremne radove za realizaciju izložbe te aktivnosti na dokumentaciji zbirke.

Nacrte izložbenih vitrina potpisuje Mirna Udovčić, dok je same vitrine izradio Nikola Brlek (Superhands).

Za povijesni kontekst vremena ostvarena je suradnja s Gradskim muzejem Sisak i višom kustosicom Davorkom Obradović.

Izložba „U snu Steiner“ će biti otvorena od 27. veljače do 31.svibnja 2025. godine.

Milan Steiner

Milan Steiner je rođen u dobrostojećoj građanskoj obitelji židovskog trgovca Hinka Stinerra i Rozalije (rođ. Deutsch). Kao beba, dadilji je ispao iz ruku i zadobio trajne posljedice: ostao je vrlo nizak, deformiranoga tijela, te je zadobio grbu.

U sedmoj godini je obolio od tuberkuloze te mu je odstranjeno jedno plućno krilo. Na autoportretima u crtežu, svoje hendikepe nije prikrivao, te oni prije otkrivaju unutarnju snagu kojom se Steiner znao suprotstaviti životnim nedaćama koje su ga pratile od najranijeg djetinjstva.

Poslije Trgovačke akademije, koju je upisao 1909., godine 1912. prelazi na zagrebačku Privremenu višu školu za umjetnost i obrt (kasnije Akademija likovnih umjetnosti), koju je završio 1916.

Pripadao je istoj generaciji kao i Sava Šumanović, Josip Kukec te Bogumil i Dora Car, no tijekom studija često zalazi u društvo kojem su pripadali i Marijan Trepše, Đuro Tiljak, Ignjat Job, Hinko Juhn, Robert Jean Ivanović, s kojima u Kazališnoj kavani naveliko raspravlja o Cezanneu, Kandinskom, kubizmu… Kolegama posuđuje knjige iz svoje biblioteke, u kojoj su se osim umjetničkoj monografija nalazila i Nietzscheova djela, naširoko čitana u to doba, o kojima je Steiner međutim među prvima u ono doba imao jasan kritičan stav.

U isto vrijeme druguje i s Ljubom Babićem koji 1916. postaje profesorom na Umjetničkoj školi, A. B. Šimićem koji mu objavljuje nekoliko njegovih crteža u svojem „Jurišu“ i postumno piše nekoliko nadahnutih članaka o Steineru, sa Svetislavom Stančićem s kojim je, glazbeno obrazovan (svirao je violinu), dijelio muzičke interese.

Steiner je za svojeg kratkoga života načinio oko četiristotinjak radova vrlo širokog tematskog spektra: od veduta i pejzaža, preko portreta, figura, interijera i aktova, izvedenih u jednako širokom dijapazonu tehnika: akvarela, pastela, crteža ugljenom, olovkom, perom i kredom, ulja na platnu, bakropisa i litografija…

Premda se rodio u Sisku, kamo se često vraćao te i ondje slikao, Steiner je po svojim djelima „najzagrebačkiji autor“ (Lilijana Domić).

Privlače ga prizori s ulice, iz kavana, kazališta, parkova, te slika neke od najljepših eksterijera našega slikarstva prošloga stoljeća, pune ugođaja i ozračja (Kiša, U parku).

Čitav Steinerov slikarski opus, nastao u nepunih pet godina, likovno je najviše na tragu Miroslava Kraljevića, ali pred kraj je sve više prožet bitno različitom, ekspresionističkom doživljajnošću molskoga ugođaja, koja je najviše odgovarala njegovim egzistencijalističkim životnom pogledima.

To i nije neobično, jer je Steiner redovito pratio suvremenu likovnu problematiku, osobito vodeći ekspresionistički časopis „Der Sturm“ kojeg se u ono doba moglo kupiti u Zagrebu gotovo istodobno kada bi izašao u Berlinu.

Umro je početkom prosinca 1918. u svojoj dvadeset i šestoj godini od španjolske gripe, najpogubnije epidemije dvadesetoga stoljeća.

izvor biografije: https://hr.wikipedia.org/wiki/...

foto/ilustracija: iz fundusa Gradske galerije Striegl