Skup stručnjaka za plin počeo prosvjedom Greenpeacea

Hrvatska intenzivira tranziciju prema obnovljivim izvorima energije, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović

Ove godine je tradicionalni Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin u Opatiji, koji već 38 godina organizira Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), počeo prosvjednom akcijom koju su priredili aktivisti Greenpeacea.

Šest aktivistica Greenpeacea izašle su na početku skupa na pozornicu i razvile transparente s porukama protiv novih plinskih projekta i ulaganja. Poručile su da treba ulagati u obnovljive i nove izvore energije, a ne u fosilna goriva te da je plin uzrok klimatskih promjena. Naglasile su da će ostati na pozornici dok ne dobiju obećanje da će se prestati s ulaganjima u fosilna goriva i nisu prihvatile ponudu predsjednika HSUP-a Dalibora Pudića za argumentiran razgovor o budućnosti plina kao fosilnog goriva sa najmanjim emisijama stakleničkih plinova zbog čega ga je i EU izabrala kao energent koji ce pomoći obnovljivim izvorima u energetskoj tranziciji. Tako su ih na kraju s pozornice nakon dolaska policije ipak ispratili zaštitari pa je skup nakon jednosatne pauze normalno nastavljen.

Nakon što je otvorio skup na kojem se okupilo više od 500 stručnjaka iz Hrvatske i brojnih stranih država, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović istaknuo je kako je zbog što veće proizvodnje energije u Hrvatskoj, intenzivirana tranzicija prema obnovljivim izvorima energije te je, uz ostalo, po prvi puta raspisan međunarodni poziv za šest istražnih polja s ciljem iskorištavanja geotermalnih potencijala, a kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planirano je u kratkom roku utrostručiti broj solarnih panela koje koriste kućanstva kako bi sami proizvodili energiju za svoje potrebe.

"U sklopu Modernizacijskog fonda vrijednog oko milijardu eura počeli smo s pozivima poduzetnicima kako bi povukli bespovratna sredstva za investicije u konkurentnost, a dio njih se odnosi upravo na poticanje proizvodnje energije za vlastite potrebe. Već je otvoren prvi poziv od 60 milijuna eura, kako bi se omogućile nove investicije i konkurentnost. Cilj nam je do 2030. godine imati više od 2.500 MW novih obnovljivih izvora energije", istaknuo je Filipovic.

Davor Filipović ministar gospodarstva i održivog razvoja

Spomenuo je i strategiju do 2050. godine koja daje glavne smjernice za korištenje potencijala Hrvatske u području vodika te aktivnu uključenost u Projekt Sjevernojadranske doline vodika zajedno sa Slovenijom i talijanskom Autonomnom regijom Friuli-Venezia-Giulia, a cilj je privući dodatna ulaganja u regiju i zemlje koje su uspostavile vodikovu dolinu, kao i osigurati lanac vrijednosti od proizvodnje vodika do upotrebe.

"Ovo su samo neke od ključnih promjena koje aktivno provodimo, politika koje implementiramo kako bismo Hrvatskoj osigurali stabilnu i sigurnu budućnost, ali isto tako da čuvamo našu zemlju čistom i zelenom. Međutim, treba spomenuti, ovakve paradigmatske promjene koje utječu na sve nas, način na koji živimo i radimo, način na koji proizvodimo i putujemo... zahtijevaju uključivanje svih nas u ovu tranziciju. I proizvođača, poduzetnika, ali i građana. I kao što je suradnja na razini EU pokazala da je to ključ uspješne tranzicije, isto vrijedi i za sve nas u Hrvatskoj – zajedničkim naporima na putu smo da Hrvatsku učinimo sigurnijom za vremena koja dolaze, da više energije koju proizvodimo bude iz obnovljivih izvora i da što više energije proizvodimo na vlastitom tlu", naglasio je Filipović.

Ministar je istaknuo kako se, pod pritiskom ruske agresije na Ukrajinu koja je izazvala veliku energetsku krizu, Europa prilagodila novim okolnostima brže nego što su mnogi predviđali te su u kratkom roku osigurani energenti po pristupačnim cijenama, amortizirani netržišni pritisci na cijene plina i struje i time osigurana stabilnost, zadržana gospodarska aktivnost i naš način života. "Proaktivno sudjelujemo u tim promjenama i donosimo odluke koje će osigurati sigurnu opskrbu i pristupačne cijene energenata, kako za Hrvatsku, tako i za države u našem susjedstvu. To se odnosi na diversifikaciju izvora te bolju povezanost čime pozicioniramo Hrvatsku kao energetsko čvorište u ovom dijelu Europe“, naglasio je ministar Filipović.

Također je rekao da su cijene energenata u Hrvatskoj među najnižima u Europi. Pritom je napomenuo kako u sljedećem razdoblju ne očekuje 'divljanje' cijena plina i električne energije te podsjetio da je na europskoj razini ograničena cijena plina koja se sada spustila na oko 40 eura/MWh. Na novinarski upit što se može očekivati sa cijenama energenata ministar je podsjetio da je u posljednjem paketu mjera Vlada donijela odluku da će cijene plina ostati iste za građane, a ograničene su i cijene električne energije, te je poručio da građani stoga ne trebaju strahovati od eventualnog velikog porasta cijena najvažnijih energenata.

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić rekao je da se ograničenjem cijena plina pomoglo građanima i gospodarstvu, da su skladišta plina zbog tople zime ostala dobro napunjena, a cijena tog energenta stabilizirana. Možemo reći da nam je ponovno glava iznad vode, ustvrdio je Pudić.

Naglasio je da svjetska kao i hrvatska potrošnja ukupne energije po stanovniku raste, a plina i električne energije još više. Obnovljivi izvori su do 2019. pokrili oko 10 posto potražnje za novom energijom, a u svijetu se još uvijek dosta koristi ugljen. Dok je situacija takva bit će potreban plin koji stvara puno manje emisije od ugljena i dobra je kombinacija sa obnovljivim izvorima, naglasio je Pudić.

Prema njegovim riječima, svjetske emisije stakleničkih plinova su od 2010. do 2019., unatoč dosta velikog smanjenja u EU, povećane oko 10 posto, a svjetske emisije će dosta rasti i dalje zbog velikih emisija u Indiji i sličnim zemljama.

On smatra da je upitno koliko će energija ubuduće koštati građane Europe, odnosno da će se, dok god se tehnologija ili energija mijenja sa značajno skupljom, energetsko siromaštvo povećavati.

Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin u Opatiji 2023. godine

Ivan Fugaš iz LNG Hrvatske naveo je da je LNG terminal u remonta te kako se očekuje da sljedećeg tjedna premaši pet milijardi prostornih metara prirodnog plina isporučenog u transportni sustav. Direktor Podzemnog skladišta plina Okoli Vlado Vlašić rekao je da će sljedeća sezona utiskivanja, koja će početi krajem tjedna, biti puno jednostavnija u operativnom smislu jer će sezona povlačenja završiti s više od 70 posto popunjenim skladištem.

Član Uprave Ine Miroslav Skalicki rekao je da Rafinerija nafte Rijeka u srijedu ponovo kreće s radom nakon privremene obustave zbog modernizacije pogona. U Rijeci planiraju za nekoliko godina krenuti s proizvodnjom zelenog vodika, koji je potreban za preradu naftnih derivata. Riječ je o zelenom vodiku dobivenom korištenjem sunčane elektrane, koju će izgraditi u rafineriji. Najavio je i povećanje proizvodnje plina na sjevernom Jadranu čime će se zaustaviti pad proizvodnje zadnjih godina. Razmatraju i mogućnosti za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama na Jadranu kako bi dali dodatni doprinos tranziciji ka zelenoj energiji, a već su završili sunčanu elektranu u Molvama, koja će krajem svibnja biti puštena u pogon, kao druga najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić istaknuo je da je HEP već pokrenuo i realizirao brojna ulaganja u vjetro i sunčane elektrane, do kraja ljeta u pogonu će biti 10 njihovih sunčanih elektrana, a razvija se više od 60 projekta obnovljivih izvora. Oni neće "preko noći" zamijeniti prirodni plin, no plin budućnosti u globalnoj energetici će biti vodik, pa je važno postojeću plinsku infrastrukturu već sada usmjeravati u tom pravcu.

napisao: Željko Bukša

foto: Željko Bukša