Stegher - U energetici treba kombinirati održivost i cjenovnu isplativost

EU treba poduprijeti put plinskog gospodarstva prema inovacijama i tehnološkom razvoju kako bi se doprinijelo uravnoteženoj evoluciji energetike, rekao je dopredsjednik Međunarodne plinske unije

Energetska kriza je vratila energetsku sigurnost i sigurnost plina tamo gdje bi trebala biti kao temeljni stup koji jamči gospodarski i socijalni razvoj i napredak s ciljem postizanja u dugoročnom razdoblju izazovnih ciljeva nulte stope emisija plinova koji potiču globalno zatopljenje i klimatske promjene. Istaknuo je to Andrea Stegher, dopredsjednik Međunarodne plinske unije (IGU) i njen izabrani budući predsjednik na 38. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin koji je organizirala Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP).

Prema njegovim riječima, potrebno je više ulaganja i diverzifikacije, a ne samo označavanje plina kao prijelaznog goriva s ograničenim vijekom trajanja. Potrebni su novi izvori plina, novi zeleni i niskougljični plinovi s tehnologijom hvatanja, korištenja i podzemnog skladištenja ugljika i nova infrastruktura kako bi se zajamčila potpora pluralnim energetskim tranzicijama, uzimajući u obzir različite puteve i stanja u svijetu.

Andrea Stegher, dopredsjednik Međunarodne plinske unije (IGU) i njen izabrani budući predsjednik

Plin je, dodao je, postao globalna roba kroz ukapljeni prirodni plin (UPP), međutim emisije su globalni problem. Zato bi Europa trebala promicati više prirodnog plina, UPP-a i dugoročne opcije, zajedno s promicanjem više niskougljičnih i zelenih plinova te poduprijeti put plinskog gospodarstva prema inovacijama i tehnološkom razvoju kako bi se doprinijelo uravnoteženoj evoluciji energetike, rekao je Stegher te upozorio da u energetici treba kombinirati održivost i cjenovnu isplativost jer jedno ne može bez drugoga. Na kraju je najavio da će se u srpnju u kanadskom Vancouveru održati svjetski skup o ukapljenom prirodnom plinu (LNG).

Predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić je podsjetio na veliku neizvjesnost vezanu uz opskrbu plinom prošle godine kada je bilo upitno kako uz sankcije na izvoz ruskih energenata i uz znatno porasle cijene napuniti prazna europska skladišta plina i osigurati normalnu opskrbu tijekom sezone grijanja jer je plin i dalje ključni energent u tranziciji ka obnovljivim izvorima energije.

Proteklih desetljeća puno smo govorili o potrebi gradnje LNG terminala, koji je sada jedan od najvažnijih energetskih objekata u Hrvatskoj. Prije 15 godina smo počeli govoriti o korištenju vodika i siguran sam da će taj plin također u budućnosti dobiti vrlo važnu ulogu, rekao je Pudić.

Ivan Fugaš, tehnički direktor LNG Hrvatske naveo je da su uz redovan rad sada maksimalno usredotočeni na planirano veliko proširenje kapaciteta terminala na 6,1 milijardu prostornih metara godišnje što rade zajedno sa Plinacrom, operatorom plinskog transportnog sustava. Najavio je da bi taj veliki projekt za dvije godine trebao biti u završnoj fazi.

38. Međunarodni znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin 2023. godine

Direktor Podzemnog skladišta plina Okoli Vlado Vlašić istaknuo je brojne neuobičajene uvjete u kojima rade od početka svjetske energetske krize. Tako je podsjetio da je u vrijeme lanjskih velikih turbulencija na svjetskom tržištu, zbog čega korisnici skladišta nisu imali poslovni interes za njegovo punjenje, pa je to obavljeno zahvaljujući odluci Vlade koja je u suradnji sa HEP-om stvorila uvjete za punjenje skladišta prije zime čime je znatno povećana sigurnosti opskrbe. Zato su nakon 60 dana maksimalnog povlačenja plina iz skladišta, isto toliko stajali. Imali su i 10 izvanrednih promjena smjera pa čak i utiskivali plin čak i u prosincu. Ali sve smo to uspješno odradili svjesni da moramo biti što fleksibilniji kako bi odgovorili potrebama naših korisnika, rekao je Vlašić.

Pritom je dodao kako je radi sigurnosti opskrbe u skladu sa vladinom uredbom o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije ove godine ciklus povlačenja plina iz skladišta produžen do sredine svibnja kada će početi novi ciklus punjenja skladišta. Najavio je kako će im nova sezona punjenja skladišta biti jednostavnija jer će sezonu pražnjenja skladišta završiti sa popunjenošću kapaciteta većim od 70 posto.

Izgradnjom i puštanjem u rad novog podzemnog skladišta plina u Grubišnom Polju bitno ćemo doprinjeti povećanju sigurnosti opskrbe prirodnim plinom te omogućiti još sigurniji i fleksibilniji rad hrvatskog plinskog sustava. Pri kraju je izgradnja prve faze tog skladišta i narednih dana planiramo započeti probni rad novog postrojenja, rekao je Vlašić.

Članica uprave Plinacroa Daria Krstičević kazala je kako su se Hrvatska i Plinacro lakše nosili sa energetskom krizom zahvaljujući izgrađenom LNG terminalu i plinovod Omišalj-Zlobin za transport plina sa terminala u magistralni plinski sustav. Sada su u novom investicijskom ciklusu jer moraju prilagoditi sustav plinovoda za planirano gotovo dvostruko povećanje kapaciteta terminala na Krku. Gradi se 58 km dug plinovod Zlobin-Bosiljevo vrijedan 155 milijuna eura, a rade i na projektima spajanja Hrvatske na Jadransko-jonski plinovod (IAP) te južni spoj sa plinskim sustavom BiH.

Kako stalno prate razvoj novih tehnologija i korištenje novih za okoliš boljih energenata sve plinovode rade tako da se u budućnosti kroz njih može transportirati i vodik, naglasila je Krstičević.

Član Uprave Ine Miro Skalicki je istaknuo da su prošle godine proizvodili i isporučivali plin i naftne derivate bez ikakvih problema. Osim toga, prošle su godine započeli vrlo snažan investicijski ciklus pa su tako modernizirali riječku rafineriju koja je uz HEP i kutinsku Petrokemiju treći najveći potrošač plina u Hrvatskoj koji koriste kao energent te za proizvodnju vodika potrebnog za preradu nafte. Za nekoliko godina taj vodik više neće proizvoditi iz plina nego će to biti zeleni vodik jer će ga proizvoditi korištenjem sunčeve energije koju će izgraditi u rafineriji.

Najavio je i povećanje istraživanja i proizvodnje plina na sjevernom Jadranu čime će se zaustaviti pad proizvodnje zadnjih godina iz postojećih ležišta. Razmatraju i mogućnosti za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama na Jadranu (sada analiziraju vjetrove na tom području) kako bi dali dodatni doprinos tranziciji ka zelenoj energiji, a već su završili sunčanu elektranu u Molvama, koja će krajem svibnja biti puštena u pogon, kao druga najveća takva elektrana u Hrvatskoj.

Miro Skalicki član Uprave Ine

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić istaknuo je da su i EU i Hrvatska bile spremne dobro i brzo odgovoriti na izazove koje je stvorila svjetska energetska kriza i ekstremne poremećaje na tržištu u čemu je veliki doprinos dala i Hrvatska elektroprivreda. Kao zajamčeni opskrbljivač preuzeli su sve kupce plina čiji su opskrbljivači zapali u poteškoće ili zahvaljujući mjerama Vlade dobili povlašteni status. Prema odluci Vlade u planiranom smo roku napunili podzemno skladište plina za što smo osigurali izuzetno povoljan kredit. HEP je imao važnu ulogu i u gradnji i radu LNG terminala preko kojeg u Hrvatsku dolazi više od 60 posto ukupno potrebnog plina, a njegovi su kapaciteti maksimalno iskorišteni čime je eliminirana ovisnost Hrvatske o ruskom plinu. Veliki povećanje njegovih kapaciteta, za što je već sklopljen ugovor, dodatno će osigurati dovoljne količine plina ne samo za potrebe Hrvatske nego i susjednih tržišta što je za HEP kao drugog najvećeg opskrbljivača ali i velikog potrošača plina u Hrvatskoj posebno važno, rekao je Barbarić.

Prema Barbarićevim riječima, glavna tema za budućnost plina je u trokutu između zahtjeva sigurnosti opskrbe, energetske tranzicije i pristupačnosti opskrbe plinom. To je zaista ključno pitanje. Europska unije je kao globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena najavila potpunu dekarbonizaciju kontinenta do 2050. godine što uključuje i napuštanje plina kao fosilnog energenta. Zato je ruska agresija na Ukrajinu samo ubrzala realizaciju strategije prelaska na obnovljive i niskougljične izvore.

Frane Barbarić predsjednik Uprave HEP-a

HEP je već ranije pokrenuo ciklus ulaganja u vjetro i sunčane elektrane, a do kraja ljeta u pogonu će biti 10 njihovih sunčanih elektrana, a razvijaju više od 60 projekta obnovljivih izvora ukupne snage više od 1500 MW i procijenjene investicijske vrijednosti od 1,6 milijardi eura. Oni neće "preko noći" zamijeniti prirodni plin koji će još barem dva desetljeća biti ključni energent, no plin budućnosti u globalnoj energetici će biti vodik, pa je važno postojeću plinsku infrastrukturu i bogato znanje naših stručnjaka već sada usmjeravati u tom pravcu.

U radu skupa uz oko 500 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva sudjelovali su i Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Ljiljana Lovrić, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predstavnici Veleposlanstva Saudijske Arabije te čelnici brojnih hrvatskih energetskih institucija i tvrtki. Taj tradicionalni skup održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatske gospodarske komore.

napisao: Željko Bukša

foto: Željko Bukša