U Muzeju Prigorja otvorenje izložbe "Od Sljemena do dna" izložba je to o povijesti Mesne industrije Sljeme Sesvete

otvorenje izložbe je danas 04. prosinca 2023. godine u 13:30 sati

Muzej Prigorja:

OD SLJEMENA DO DNA

Izložba o povijesti Mesne industrije Sljeme Sesvete

mjesto održavanja:

Muzej Prigorja, Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete

datum početka/završetka:

4. prosinca 2023. - 31. siječnja 2024.

otvorenje: 04. prosinca u 13:30 sati

radno vrijeme Muzeja:

radnim danima od 10 - 19 sati

organizator: Muzej Prigorja
http://www.muzejprigorja.hr

Autor izložbe i voditelj projekta Od Sljemena do dna:

Damir Fofić

U povodu obilježavanja 125. godišnjice osnutka prve sesvetske tvornice pozivamo na izložbu u Muzeju Prigorja od prosinca 2023. do veljače 2024. godine na kojoj prikazujemo razvoj matične tvornice kroz nekoliko tema popraćenih fotografijama, predmetima, dokumentarnim i reklamnim filmovima.

Predstavljamo izložbu o poljoprivrednom kombinatu Sljeme.

OD SLJEMENA DO DNA - Izložba o povijesti Mesne industrije Sljeme Sesvete

Izložba obuhvaća društveno-ekonomsko-politički kontekst i relikvije prehrambeno-industrijskog giganta te vizuale koji su činili cjeloviti lik poduzeća na tržištu kroz godine - od Jankića koji se pojavio prije gotovo 100 godina i gesla koje je ušlo u kolektivnu memoriju Domaće je domaće, Sljeme kao domaće. Od tvornice Sljeme danas su ostale oronule građevine, a na vrhu jedne od njih i danas stoji hrđav zaštitni znak – Jankić – dječak u prigorskoj narodnoj nošnji koji podsjeća na minula vremena kada su sesvetski radnici dobivali mnogobrojna svjetska priznanja za postignutu kvalitetu svojih proizvoda.

Studijska izložba Od Sljemena do dna predstavlja rezultate trogodišnjeg istraživačkog projekta Muzeja Prigorja o najstarijoj sesvetskoj tvornici. Od 2020. godine istraživao se i prezentirao matični mesoprerađivački kompleks u Sesvetama s ciljem osvješćivanja javnosti o važnosti i nužnosti revitalizacije prostora bivše tvornice Sljeme koji pruža jedinstvenu priliku da se nakon dugo vremena sustavno planira šire središte Sesveta.

Mesna industrija Sljeme Sesvete

Najstariji dio matičnog kompleksa Sljeme sagrađen je 1898./99. godine prema projektu arhitekta Janka Holjca, zagrebačkog gradonačelnika između 1910. i 1917. godine. Izvorna prostorna koncepcija industrijskog kompleksa nije se u suštini mijenjala tijekom vremena. Kasnije promjene i intervencije najvećim su se dijelom odnosile na razne rekonstrukcije, adaptacije, nadogradnje i gradnje novih objekata vezanih uz promjenu tehnologije te modernizaciju i povećanje proizvodnje. Najveće promjene kompleks je doživio po završetku Prvog svjetskog rata te 50-ih i 60-ih godina 20. st., čime je poprimio izgled koji se poslije nije bitnije mijenjao.

U urbanističkom kontekstu tvornica Sljeme svjedoči o počecima transformacije Sesveta i okolnih naselja, posebice u razdoblju od sredine 20. st. kad Sesvete počinju živjeti i funkcionirati kao svojevrsno predgrađe Zagreba. Zahvaljujući Sljemenu, renomiranom proizvođaču visokokvalitetnih mesnih proizvoda, Sesvete doživljavaju funkcionalnu preobrazbu. Naselje se intenzivno izgrađuje, širi, dobiva postepeno novu modernu gradsku fizionomiju, osobito središte naselja.

Mesna industrija Sljeme Sesvete

Od tvornice Sljeme danas su ostale oronule građevine, a na vrhu jedne od njih i danas stoji hrđav zaštitni znak – Jankić – dječak u prigorskoj narodnoj nošnji, koji podsjeća na minula vremena kad su sesvetski radnici dobivali mnogobrojna svjetska priznanja za postignutu kvalitetu svojih proizvoda.

Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija RH.

Izložba se može razgledati do 31. siječnja 2024. godine

*a za one koji žele znati više o subjektu nastanka izložbe, donosimo zanimljivu crticu

Sljeme, poduzeće za preradbu mesa i proizvodnju mesnih prerađevina osnovano 1946. u Sesvetama; jedno od najvećih poduzeća mesne industrije u Jugoslaviji.

Razvilo se iz zanatske radionice za proizvodnju suhomesnate robe Filipa Rabusa, osnovane 1871. u Zagrebu (isprva se nalazila u Ilici 5, a poslije je preseljena u današnju Ulicu Nikole Tesle 13). Zbog povećanja proizvodnje Rabusov sin Filip mlađi kupio je 1915. u Sesvetama zemljište sa starim pogonom za preradbu mesa, preuredio ga i modernizirao, te 1921. ondje pokrenuo Prvu zagrebačku tvornicu salame, kobasica i masti Katarina Rabus i sin s približno 200 zaposlenih radnika. Tvornica je postupno proširila djelatnost i na preradbu svježega mesa te proizvodnju mesnih konzervi koje su se od 1931. izvozile u Englesku i SAD. Sirovine za proizvodnju nabavljale su se u cijeloj Jugoslaviji, posebice u Srijemu, Bačkoj i Banatu.

Nakon II. svj. rata poduzeće je nacionalizirano, a od kraja 1946. nastavilo je djelovati pod nazivom Sljeme, mesna industrija. U prvoj polovici 1950-ih slijedila je faza modernizacije te izgradnje novih pogona, među ostalim kafilerije. Godine 1958–59. Sljemenu su pripojeni Industrija mesnih proizvoda iz Vrbovca (od 1962. samostalan PIK Vrbovec, danas → PIK Vrbovec plus), Gradska klaonica i Mesopromet iz Zagreba, Zagorje iz Zlatar Bistrice, peradarski pogoni iz Donje Stubice i Poznanovca, te srodna poduzeća iz Jastrebarskog i Sesvetskoga Kraljevca, čime je njegova djelatnost bila proširena na ratarstvo, stočarstvo, peradarstvo, ribogojstvo i dr. Pogon Transport, osnovan 1959., postao je važna sastavnica poduzeća usmjerena na prijevoz roba.

Od početka 1960-ih poduzeće je nastavilo djelovati kao poljoprivredno-industrijski kombinat. Godine 1965. osnovalo je Tvornicu stočne hrane, a 1966. Svinjogojsku farmu. U tome razdoblju osnovana je i proizvodna jedinica poduzeća Virje za trgovinu stokom i poljoprivrednim proizvodima. Kombinat je tada zapošljavao oko 4000 radnika, od kojih oko 1100 u sesvetskome pogonu. Godine 1965. otvorio je motele u Trogiru, Biogradu i Rijeci (prema projektima arhitekta → Ive Vitića; sv. 3), a uz njih i sedam restorana u kojima su nudili vlastite proizvode. Opseg proizvodnje proširio se 1970-ih izgradnjom novog odjela za proizvodnju salama, koje su se dijelom izvozile u Europu i SAD. Uz druge oblike modernizacije ulagalo se i u osuvremenjivanje pakiranja mesnih proizvoda. Sredinom 1970-ih poduzeće je reorganizirano u SOUR PIK Sljeme koji se sastojao od više RO-a te OOUR-a unutar njih. Početkom 1980-ih sesvetski pogon zapošljavao je više od 1840 radnika.

Godine 1983. RO Transport izdvojen je iz SOUR-a u posebno društveno poduzeće pod nazivom Sljemetrans. Sredinom 1980-ih RO Sljeme – Proizvodnja i konfekcioniranje mesa i RO Sljeme – Riba pridruženi su novoutemeljenomu poduzeću Zagrepčanka. Pogon kafilerije izdvojio se 1987. i prerastao u poduzeće Agroproteinka koje djeluje i danas. Godine 1988. zbog poteškoća u poslovanju otvoren je stečajni postupak nad četiri sastavnice poduzeća – Vanjska trgovina, Tvornica stočne hrane, Mesna industrija i Trgovina. Izdvajanjem OOUR-a Stočarstvo, ratarstvo i kooperacija Jastrebarsko iz sastava Sljemena 1989. nastalo je društveno poduzeće Sljemepoljoprivreda, za poljoprivredu, uzgoj stoke i ribarstvo s p. o. sa sjedištem u Jastrebarskom. Godine 1994. reorganizirano je u dioničko društvo, a 1995. nad njim je započeo stečajni postupak koji je dovršen 2001. Godine 1989. Svinjogojska farma udružila se s Elektroničkim računskim centrom, a 1991. predana joj je imovina Mesne industrije i Tvornice stočne hrane. Tako su u okviru novoutemeljenoga društvenog poduzeća bile ustrojene tri međusobno tehnološki povezane poslovne jedinice – Tvornica stočne hrane, Svinjogojska farma i Mesna industrija.

Postupak pretvorbe društvenoga poduzeća Sljeme u dioničko društvo proveden je 1994., a upisan u sudski registar 1996. Većinskim vlasnikom postalo je poduzeće Finagra. Sljeme je tada zapošljavalo oko 300 radnika. Godine 2005. promijenilo je ime u Rabus d. d., a koncern Agrokor (od 2019. Fortenova grupa) kupio je robnu marku Sljeme te je PIK Vrbovec u njegovu vlasništvu nastavio proizvoditi mesne proizvode s markom Sljeme. Godine 2007. nad poduzećem Rabus pokrenut je stečajni postupak koji je završio sljedeće godine. Poduzeće je ugašeno, a njegova imovina rasprodana. Velik dio nekretnina preuzeo je Grad Zagreb.

izvor teksta za Sljeme: D. Mujadžević, https://www.lzmk.hr/

foto: Muzej Prigorja