UNHCR Hrvatska i Festival tolerancije predstavili izložbu plakata „Artematizacija - umjetnost razumijevanja“ uglednog dizajnera Borisa Ljubičića

plakati nam šalju snažnu poruku o važnosti tolerancije i uvažavanja među ljudima bez obzira na različitosti...

U Osnovnoj školi Horvati u zagrebačkom kvartu Knežija učenicima je predstavljena izložba originalnih plakata na temu tolerancije koje je osmislio ugledni hrvatski dizajner Boris Ljubičić.

Izložbu su otvorili pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, predstavnica UNHCR-a u Hrvatskoj Anna Rich i direktorica Festivala tolerancije Nataša Popović.

U okviru programa “Artematizacija - umjetnost razumijevanja”, UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice, i Festival Tolerancije organizirali su izložbu dizajnerskih plakata koja će tijekom 2023. i 2024. biti postavljena u 40 osnovnih škola diljem Hrvatske.

Plakati šalju snažnu poruku o važnosti tolerancije i uvažavanja među ljudima bez obzira na različitosti, a sama izložba dio je aktivnosti kojima organizatori od 2018. zajednički podržavaju izgradnju društva dobrodošlice kroz inovativnu upotrebu umjetnosti i novih tehnologija u radu sa školama i širom javnošću.

„Plakatima želimo potaknuti dijalog o ljudima koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove. Vjerujemo da to može doprinijeti boljem međusobnom razumijevanju između učenika izbjeglica i njihovih novih domaćina, što će pridonijeti uključivijem društvu“, rekla je na predstavljanju izložbe predstavnica Anna Rich.

Anna Rich

UNHCR i Festival tolerancije kroz kampanju “Artematizacija - umjetnost razumijevanja” organiziraju izložbe, edukativne programe za učenike osnovnih i srednjih škola, umjetničke intervencije u javnom prostoru, radionice za novinare o izvještavanju o integraciji izbjeglica te tematske rasprave praćene prikazivanjem nagrađivanih filmova koji govore o iskustvima prisilno raseljenih osoba. Do sada je samo kroz edukativne programe o uključivanju izbjeglica u društvo prošlo više od 10,000 učenika.

„Ova kampanja slavi različitosti i četvrta je u nizu izložbenih inicijativa koje smo do sada pokrenuli u suradnji s UNHCR-om Hrvatska, no po prvi puta ulazimo u školske hodnike i učionice. Želimo okruženje u kojemu se svi, bez obzira na to tko su i otkuda su došli, osjećaju dobrodošlo i poštovano u našoj sredini. Različite perspektive i iskustva mogu nam pomoći u razvoju i kreativnom suočavanju s izazovima, a različitost daje snagu koja nas čini boljim ljudima.”, izjavila je direktorica Nataša Popović.

Nataša Popović

Osnovna škola Horvati u kojoj je izložba predstavljena ima bogato iskustvo uključivanja djece izbjeglica u obrazovni proces, ali i lokalnu zajednicu. Učenik iz Sirije čija je obitelj dobila međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, tijekom predstavljanja je rekao: „U Hrvatskoj se osjećam sigurno, kako se zbog rata u Siriji nisam osjećao. Mnogi su članovi moje obitelji napustili Siriju, neki su otišli u Njemačku, neki u Tursku, moja sestra s mužem u Austriju, a moj brat i ja smo došli u Hrvatsku. Sada volim Hrvatsku i smatram je svojom zemljom. Uvijek pokušavam pričati sa svojim prijateljima u školi, kako bih što prije naučio hrvatski jezik.”

Predstavljanje izložbe plakata u OŠ Horvati

Uz izložbu plakata bit će pripremljeni i edukativni materijali koji će nastavnicima i učiteljima služiti u nastavi i drugim predmetnim područjima.

Ahmat Najjar, Helenca Pirnat Dragičević, Anna Rich, Nataša Popović, Linda Šimunović Nakić, Manuela Piskor Podobnik sa suradnicama

Program je financijski podržao i Grad Zagreb

Boris Ljubičić

Boris Ljubičić (Sinj, 1945.) hrvatski dizajner, višestruko nagrađivan, poznat po upornom zalaganju za promicanje hrvatskog identiteta temeljenog na "kockicama"; također autor izmjenično postavljenih kvadrata ili popularno zvanih "kockica"; poznat i po umjetničkom djelovanju koje kombinira grafički dizajn i performans.

Životopis

Boris Ljubičić diplomirao je 1968. slikarstvo na Likovnoj akademiji u Zagrebu, te se potom profesionalno usavršavao u Finskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Izraelu i Japanu. Prvi značajan projekt koji je napravio bio je vizualni identitet VIII. Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine. Znak kojega je dizajnirao Ljubičić – tri bijela kruga uronjena u more, na plavoj podlozi – usvojen je kao trajni simbol za sve mediteranske sportske igre. Godine 1987. osniva vlastiti studio, Studio International, u Zagrebu.

"Hrvatske kockice"

Nakon 1990. godine značajnije se posvećuje projektu vizualnog identiteta Hrvatske kao nove države nastale raspadom SFRJ. Tada Ljubičić predlaže novi izgled hrvatskog novca i zastave, ali se njegovi prijedlozi ne realiziraju. Unatoč tome, Ljubičić je uporan u promidžbi svoje ideje koja hrvatski identitet stilizira do krajnosti i koristi samo dva izmjenična kvadrata kao vizualni kôd. Ideja postupno biva prihvaćena, najvećim dijelom upornim djelovanjem Ljubičića koji taj izmjenični kôd integrira u većinu svojih projekata, ali jednim dijelom i od dizajnerske struke koja prihvaća kôd i također ga počinje koristiti kao osnovu za većinu identiteta u novonastaloj Hrvatskoj državi, te jednim dijelom od same javnosti. Danas su izmjenični kvadrati ili popularno zvane "hrvatske kockice" općeprihvaćene kao najprepoznatljiviji hrvatski identitet.

Sve knjige o nogometnom dizajnu spominju kockaste dresove hrvatske reprezentacije koja je zbog njih prepoznatljivija čak i od Brazila, iako su oni četiri puta bili svjetski prvaci. Paradoksalan je podatak da su se u međuvremenu sve hrvatske reprezentacije u ostalim sportovima odrekle kockastih dresova, za razliku od navijača koji su redovito u takvim majicama. Obično kažem kako se, kad nastupa Hrvatska, na igralištu nalaze krivi dresovi, a na tribinama pravi.

Prosvjetiteljska uloga

Boris Ljubičić je dugi niz godina prisutan u javnom životu i bavi se prosvjetiteljskom ulogom u pitanjima dizajna. Sudjelovao je u formiranju Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, te niz godina radio kao profesor na tom fakultetu. Osim toga, bio je i pokretač ideje o Hrvatskom dizajn centru kao bitne udruge koja povezuje hrvatske dizajnere, hrvatsko gospodarstvo i Vladu. Ljubičić je također bio i predsjednik Hrvatskog dizajnerskog društva od 2003. do 2005. godine.

Često organizira predavanja kojima je tema hrvatski identitet, te kroz svoje djelovanje objašnjava značaj nacionalnog identiteta. Za razliku od ostalih grafičkih dizajnera, Boris Ljubičić je nerijetko spreman svoje mišljenje i radove prikazati i pomoću performansa – hodanje gradom s napola obrijanom bradom, tiskanje majica s porukama ili pojavljivanje u medijima s projektima kao komentarima društvene situacije. Šokantniji pristup koji nužno uključuje publicitet značajan je i za njegove novije radove (odbijeni plakat za Međunarodni dan muzeja 2003. godine).

Ljubičić je također poznat po svesrdnom korištenju najpoznatije dvije vrste pisma – Helvetica i Times, te za razliku od ostalih hrvatskih dizajnera gotovo da u svim svojim radovima inzistira na tim klasičnim pismima, koja, kombinirana s kvadratima, čine njegov specifičan rukopis. Radovi Borisa Ljubičića jedinstveni su po značaju, jer za razliku od većine dizajnera, Ljubičić ne pristupa problemima komercijalno nego umjetnički, razlažući pojedine zadatke na često neočekivane sastavne dijelove, koristeći svoju kreativnost i osebujnost.

Dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada i priznanja, a njegovi su radovi i tekstovi objavljeni u mnogim prestižnim dizajnerskim izdanjima u svijetu. Član je ULUPUH-a i HDD-a.

izvor biografije: https://hr.wikipedia.org/wiki/...

foto: Niko Goga