Kako pisati i govoriti o suvremenoj umjetnosti? - radionica likovne kritike

a radionica je za polaznike besplatna

Ove godine radionica likovne kritike, koju već tradicionalno organizira HS AICA u suorganizaciji s ULUPUH-om, nosi naslov Kako pisati i govoriti o suvremenoj umjetnosti?

Kroz javna predavanja na koja su pozvani svi kolege i građani, razgovore i diskusije te radionicu s polaznicima nastojimo se približiti odgovoru na pitanje – kako kroz format suvremene umjetnosti pojmiti i promišljati – verbalno artikulirati i povijesno zabilježiti – naš sadašnji trenutak?

Radioničke diskusije i tekstovi prate predavanja i prezentacije kritičara i kustosa, a radionica je za polaznike besplatna. Program je namijenjen studentima i diplomantima studija u području vizualne kulture i umjetnosti, povijesti umjetnosti i sl., te svima koje zanima likovna kritika i proizvodnja analitičkog diskursa o suvremenoj umjetnosti.

Kroz predavanja, radionice i moderirane razgovore, ciljani posjet izložbi, čitanje referentne literature te pisanje i mentorirani rad na tekstu polaznici će se suočiti s temeljnim aspektima i načelima likovne kritike te praktično okušati u njoj. Osim primarnog cilja edukacije, kroz javne razgovore s renomiranim kritičarkama i kustosima otvaramo prostor za diskusiju o problemima kritičarske struke i suvremene umjetničke produkcije. Moderirani forum za raspravu dragocjen je s obzirom na sužavanje javnog medijskog prostora te eroziju kritič(ars)kog govora.

Predavanja će održati i kritičari i kustosi Marko Golub, Bojan Krištofić, Ksenija Orelj, Kate Sutton, Klaudio Štefančić i Vesna Vuković, uz raspravu moderiranu od strane voditeljica edukativnog programa Mione Muštre i Silve Kalčić.

Program se izvodi u 6 sesija (2 x 90 min) u tjednom ritmu, u Društvu arhitekata Zagreba (Trg bana Jelačića 3/I) i Pogonu (Mislavova 18) prema sljedećem rasporedu:

26. 11. 2024. u 18 sati – izlaganje Kate Sutton i Vesne Vuković i javni razgovor (Društvo arhitekata Zagreba)

28. 11. 2024. u 18 sati – uvod u radionicu likovne kritike, Silva Kalčić i Miona Muštra (Pogon)

2. 12. 2024. u 18 sati - izlaganje Marka Goluba i Bojana Krištofića te javni razgovor (Društvo arhitekata Zagreba)

5. 12. 2024. u 18 sati – radionica s polaznicama i polaznicima (Pogon)

9. 12. 2024. u 18 sati – izlaganje Ksenije Orelj i Klaudija Štefančića te javni razgovor (Društvo arhitekata Zagreba)

12. 12. 2024. u 18 sati – radionica s polaznicima i polaznicama (Pogon)

Zajednički posjet izložbenom prostoru u Zagrebu u terminu dogovorenom s polaznicima planiran je pred kraj radionice, koja završava mentoriranjem pisanih radova polaznica_ka. Navođeni na deskriptivnu, eksplikacijsku i interpretativnu verbalizaciju svojih stavova, uz konzultiranje literature, polaznici radionica usavršavaju: metodologiju i terminologiju pisanja likovne kritike ali i govorenja o umjetničkom djelu – s otklonom od formalističkog pristupa djelu usmjerenog na različite(ost) sustave(a) reprezentacije – potom, razlikovanje estetskih i vizualnih karakteristika pojedinih pojava i medija u suvremenoj umjetnosti proliferation of methods and methodological articulations, prošireno poimanje/polje umjetnosti, razumijevanje povezanosti likovnih umjetnosti i društvenih zbivanja, izobražavanje vizualnog opažaja, memoriranje vizualnog arhiva relevantnih djela te korištenje metoda i metotodoloških artikulacija te terminologije srodnih humanističkih znanosti/disciplina u njihovoj proliferaciji – kao što su feminističke, postkolonijalne, vizualni studiji, kritička teorija, hermeneutika koja se obraća moći umjetničkog djela da preživi izdvajanje iz povijesnog konteksta u kojem je nastalo, itd.; sve bitne elemente koji sačinjavaju put ka gradnji 'pismenog' govora o suvremenoj umjetnosti.

Nije potrebna formalna prijava na radionicu, dok će izabrani tekstovi polaznika radionice biti predstavljeni na internetskim stranicama HS AICA i ULUPUH-a. Aktivnim sudjelovanjem u raspravama i susretima, te autorstvom teksta temeljenog na kritičkoj analizi tema obrađenih u sklopu programa, polaznici radionica stječu tzv. završno uvjerenje.

Kate Sutton će se u predavanju „Političko je osobno: Zašto je Gaza važna za suvremenu umjetnost“ osvrnuti na uspon takozvanog "International Art Englisha", a zatim razmotriti kako nedavni anti-BDS i anti-protestni zakoni u Europi i SAD-u određuju tko može govoriti o suvremenoj umjetnosti i kako. Vesna Vuković je svoje predavanje naslonila na prethodno i naslovivši ga „Nevolje s klasom: umjetnost i rad“ posvećuje ga ideji "svijeta umjetnosti" kao završnom koraku u realizaciji projekta autonomije umjetnosti koji je toj ljudskoj djelatnosti priskrbio specifičan status u okvirima kapitalističke proizvodnje. Ideja "svijeta umjetnosti" podrazumijeva sferu posve izuzetu od društvene podjele rada kao i od političko-ekonomske racionalnosti kojoj su podvrgnuti svi ostali aspekti društvenosti. U svom će se predavanju Klaudio Štefančić fokusirati na iskustvo vođenja Galerije Galženica (Velika Gorica) od 2001. do 2019. godine te skrenuti pozornost na izazove, mogućnosti i ograničenja produkcije i komunikacije suvremene umjetnosti na periferiji. Posebna će se pažnja posvetiti društvenim uvjetima tog posla, digitalnoj kulturi i post-tuđmanovskoj Hrvatskoj, kao i odnosu između tzv. Weba 2.0. i kustoske prakse. Ksenija Orelj, kustosica u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, govorit će o svojim radionicama za osobe bez prethodnog znanja (povijesti) umjetnosti, čime se pokušava proširiti prostor djelovanja između muzeja i publike i olabaviti klasične načine klasifikacije i medijacije, pa i načina upotrebe umjetničkih zbirki participacijom publike i zajednice. Postavlja pitanje, kako bi mogao djelovati muzej budućnosti s pokretanjem inicijativa odozdo i s oblicima umjetnosti koji su prevedeni u svakodnevnu praksu? Predavanje Marka Goluba tiče se čitanja dizajna („Kako čitati dizajn“), a sastoji se od dva dijela naziva Dizajn kao događaj, te Interaktivne anatomije.

Radionica se održava zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture i medija RH te Grada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo. Zahvaljujemo Društvu arhitekata Zagreba i Pogonu na ustupanju prostora za održavanje predavanja/radionice.

Za vizualni identitet radionice korištena je fotografija “Studenti umjetnosti u NDR izlažu“, Galerija SC, Zagreb, 1966. iz: ARLIKUM HAZU, Arhiv Galerije SC, inv. br. SC /23-F1.

DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, 26. 11. 2024. u 18 sati

KATE SUTTON: The Political is Personal: Why Gaza Matters for Contemporary Art

Over the last three decades or so, we have seen a global network of artists, writers and art professionals formally adopt certain codes for how "the art world" speaks about itself. Beyond the jargon, this international network presumes to be united by a shared set of understood principles and values, centered on the notion that all human life is considered equally precious and that there is space for all kinds of expression under the umbrella of biennale culture. However, the recent weaponization of charges of anti-semitism have proven that still not everyone's voice can be heard on equal terms. This lecture will look at the rise of so-called "International Art English" and then consider how recent anti-BDS and anti-protest legislation in Europe and the US are threatening to curtail who can talk about contemporary art and how.

Kate Sutton is a writer based in Zagreb, Croatia, after nearly a decade in Russia, where she helped found the non-profit art space Baibakov Art Projects. A recipient of an Andy Warhol Foundation Creative Capital Art Writers Grant for short-form criticism, she has written for magazines including Artforum, Bookforum, Bidoun, Frieze, Ibraaz, and LEAP, and penned catalogue essays for artists including Sanja Iveković, Monster Chetwynd, Emilija Škarnulytė, Monica Bonvicini, and Basim Magdy, among others. From 2018 until October 2023, she served as associate editor for Artforum, where she helped the magazine to expand its international representation and take on new voices. For 2019-2020, she was a resident professor of the WHW Akademija, in collaboration with David Maljković and also taught as a resident professor for the program’s 2024 edition. She is currently an editor for the Sharjah Art Foundation, while overseeing publications and communications for Vlatka Horvat’s project for the Croatian Pavilion of the 60th Venice Biennale and serving as managing editor for Sanja Iveković’s forthcoming catalogue raisonné.

VESNA VUKOVIĆ: Nevolje s klasom: umjetnost i rad

Ideja "svijeta umjetnosti" predstavlja završni korak u realizaciji projekta autonomije umjetnosti koji je toj ljudskoj djelatnosti priskrbio specifičan status u okvirima kapitalističke proizvodnje. Za razliku od najamnoga rada, umjetnički rad smatra se slobodnim radom koji nije motiviran novcem, a sam proces stvaranja je fokusiran na vlastito zadovoljavanje i samoafirmaciju pri čemu stvaratelj zadržava svoju autonomiju. Konačno, proizvodnja se ne kvantificira niti ne vrednuje financijskim mjerilima. Dakle, ideja "svijeta umjetnosti" kao oaze podrazumijeva sferu posve izuzetu od društvene podjele rada kao i od političko- ekonomske racionalnosti kojoj su podvrgnuti svi ostali aspekti društvenosti.

Slijedom toga "svijet umjetnosti" je harmonična enklava u kojoj se okupljaju umjetnici kao ljudi sa zajedničkim interesom (umjetnost) koji nadvladava suprotstavljene interese kakvi presijecaju svijet koji ga okružuje. Problemi ne-umjetničkog svijeta nerijetko su predmetom interesa umjetnika, ali oni prag "svijeta umjetnosti" prelaze kao izvanjski ili "onostrani" problemi: njihovi političko-ekonomski uzroci kao da ne presijecaju i ne strukturiraju i taj svijet. Toj ćemo arkadijskoj slici umjetničke sfere prići s leđa, u pokušaju da otkrijemo što nam skriva. Polazeći od toga da je umjetnost dio društva, a da je društvo oblikovano klasnim podjelama, razmotrit ćemo kako se specifični odnosi klasnih snaga izvan sfere umjetnosti reproduciraju njoj.

Vesna Vuković je istraživačica i kustosica u području društveno angažirane umjetnosti i prevoditeljica. Od 2021. pohađa Poslijediplomski doktorski studij Sveučilišta u Zadru, na Odjelu za povijest umjetnosti s temom „Ženska umjetnost, feminizam i kulturna logika kasnog socijalizma: kontradikcije i korelacije“. Su-osnivačica i članica kustoskog kolektiva BLOK, s kojim je od 2001. realizirala više izložbi, istraživanja, publikacija i projekata u području društveno angažirane umjetnosti. Od 2018. urednica BLOK-ove biblioteke Tendencija usmjerene na historijsko-materijalistički pristup umjetnosti. Kao vanjska suradnica predavala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i Umjetničkoj akademiji u Splitu, te u nizu izvaninstitucionalnih obrazovnih programa. Dugogodišnja suradnica na Trećem programu hrvatskoga radija kao kritičarka i prevoditeljica te autorica emisije "Stvarnost prostora".

Radionice likovne kritike se održavaju od 2015., za program radionica odgovorna je Silva Kalčić, a najčešće ih je izvodila s Ivanom Meštrov, također s Ivanom Mance i mnogobrojnim predavačima. U 2020. je godini radionica nosila naslov „Pisati o gradu“. Tema grada bila je vezana uz situaciju karantene, zagrebački potres i situaciju poslije te je svojevrsni hommage Zagrebu. Radionica je bila fokusirana na propitivanje suvremenoga stanja graditeljske baštine, pitanje interpolacija i kontrastnih interpolacija, fenomen „ukinuća“ urbanizma kao naslijeđa 19. stoljeća, Također, u fokusu su bili umjetnički projekti/radovi kao i umjetničke strategije kojima se uspostavlja, koristeći Ranciѐreov rječnik, politički prostor u umjetnosti, u kojem ušutkani dobivaju glas, a nevidljivi vidljivost. U 2021. radionice se organiziraju u suorganizaciji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, Akademijom za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Kustoskom platformom i ULUPUH-om Zagreb. U 2021./2022. godini tema radionica bila je „Izložbene kartografije“, bila je posvećena istraživanju kustoskih praksi u institucionalnom okviru, a održana je u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, ULUPUH-om, Muzejom moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Galerijom Nova, Institutom za suvremenu umjetnost i Institutom Tomislav Gotovac Zagrebu. U sklopu radionice 10. - 12. ožujka 2022. održana je međunarodna znanstveno-stručna i umjetnička konferencija istog naziva, te je prof. dr. sc. James Elkins (Art Institute of Chicago) održao vrlo posjećeno najavno predavanje 20. siječnja na AGG fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan od pozvanih predavača bio je prof. dr. sc. Lev Manovich (New York), a Christian Nae, kustos iz rumunjskog Iașija gdje predaje na Sveučilištu G. Enescu, govorio je o kolektivnim kustoskim praksama kasnog socijalizma u svojoj zemlji („curating as art“, za razliku od prakse umjetnika kao kustosa Tomislava Gotovca, što je bila tema izlaganja Darka Šimičića). Ove je godine gost druge i treće konferencije održane u siječnju i svibnju u Zagrebu i Splitu bio Jesús Pedro Lorente (Zaragoza), autor poznatog izrijeka "Muzeji su katedrale moderniteta", a uz njega su izlaganja na engl. jeziku održali: kustosice Maja Ćirić iz Beograda, Jovanka Popova iz Skopja i Beča, predstavnici Sveučilišta u Splitu Božo Kesić s UMAS-a, Dalibor Prančević s Filozofskog fakulteta te kustos „u miru“ Želimir Koščević kojemu je program bio posvećen.

Miona Muštra je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, predavačica i prevoditeljica. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu predaje tri kolegija, piše i objavljuje likovne kritike te vodi radionice pisanja o suvremenim umjetničkim praksama u suradnji s nezavisnim organizacijama u kulturi. Članica je DPUH-a i HS AICA-e te autorica i voditeljica ovogodišnjeg programa Kako pisati i govoriti o suvremenoj umjetnosti? Silva Kalčić diplomirala je povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu, a doktorirala arhitekturu i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu. Izvanredna je profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i dugogodišnja likovna kritičarka. Predsjednica je HS AICA-e.