Otvorenje izložbe autora Jana Jafe - "Jin, Jiyan, Azadi" - posvećeno hrabrim Kurdkinjama iz Rojave, no i svim ženama

u svojoj umjetničkoj praksi Jan Jafo istražuje teme identiteta, pripadnosti i unutarnjih pejzaža, često kroz autoportrete i osobne narative. Ciklus radova koje predstavlja u galeriji Siva ponovno nosi snažan osobni pečat, duboko ukorijenjen vlastitom iskustvu...

JAN JAFO - JIN, JIYAN, AZADÎ

ČETVRTAK 12.03.2026. U 19.00

GALERIJA SIVA (Pierottijeva 11, Zagreb)

Galerija Siva poziva vas na otvorenje izložbe autora Jana Jafe - Jin, Jiyan, Azadi, čije je otvorenje predviđeno za četvrtak 11.ožujka 2026. godine u galeriji Siva, Pierottijeva 11. Izložba će biti otvorena do 19.03.2026. svaki dan od 17.- 20.00 sati.

Ciklus koji Jan Jafo predstavlja izložbom „Jin, Jiyan, Azadî“ posvećen je hrabrim Kurdkinjama iz Rojave, no i svim ženama kojima autor pripisuje osobine hrabrosti i snage.

Riječ je o nizu ilustracija čiji je središnji motiv pletenica.

Pletenica je ovdje simbol žena i njihovih osobnih priča, otpora i dostojanstva.

Jan Jafo - izložba „Jin, Jiyan, Azadî“

Izraz „Jin, Jiyan, Azadî“ dolazi iz kurdskog jezika i znači „žena, život, sloboda“. To su riječi koje žene u Kurdistanu izgovaraju dok se bore za jezik, identitet, dom i za samo pravo na život.

Rojava je kurdska regija na sjeveroistoku Sirije, koja je godinama nestabilno područje. Prije desetak godina žene su ondje aktivno sudjelovale u borbi protiv tzv. Islamske države (IS). 2026. godina ponovno donosi nestabilnost regiji i ona gubi autonomiju koja se razvijala od 2012., a područje prelazi pod kontrolu sirijske države. Ta politička previranja prate nasilje i prijetnje kurdskom stanovništvu. Hrabre žene ponovno imaju značajnu ulogu u otporu za očuvanje svoje slobode i identiteta.

U jednom od recentnih događaja, vojnici Islamske države, ubili su ženu koja je sudjelovala u pobuni, da bi joj nakon toga odrezali pletenicu. Upravo u tom činu autor prepoznaje snažan simbol – pletenica postaje metafora borbe koju vode žene. Ona predstavlja žene koje „nose planine u sebi“, koje se suprotstavljaju nepravdi i ustraju u borbi za slobodu.

U svojoj umjetničkoj praksi Jan Jafo istražuje teme identiteta, pripadnosti i unutarnjih pejzaža, često kroz autoportrete i osobne narative. Ciklus radova koje predstavlja u galeriji Siva ponovno nosi snažan osobni pečat, duboko ukorijenjen vlastitom iskustvu.

Jan Jafo - izložba „Jin, Jiyan, Azadî“

Jan Jafo rođen je 2002. godine. Vizualni je umjetnik kurdskog porijekla koji živi i radi u Zagrebu. Medijski je tehničar, a uz umjetnički rad aktivno volontira u udruzi Are You Syrious? i sudjeluje u programima POKAZ-a. Posljednjih godina razvija svoj izraz kroz izložbe, murale, performanse i suradnje na nezavisnoj kulturnoj sceni.

U radu istražuje identitet, jezik i granice koje oblikuju čovjeka i zajednicu. Samostalne izložbe: Pravda i nepravda, Bijeg od stvarnosti i Riya min – Moj put, kolektivan rad: Jezik i dom. U suradnjama sa Selmom Banich, Pogonom, Festivalom tolerancije, Centrom mladih Ribnjak i drugima, stvara murale, ilustracije i performanse.

Često vodi likovne radionice za mlade i zajednicu, jer vjeruje da umjetnost povezuje ljude i otvara prostor slobode.

*Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji. Njihovim matičnim područjima podrazumijevaju se Horasan, Kurdistan i manje etničke enklave u središnjoj Anatoliji, a njihovim izravnim precima najčešće se smatra drevni iranski narod Medijaca. Riječ „Kurd” datira iz kasnog sasanidskog odnosno ranog islamskog razdoblja i prvotno se odnosila na cjelokupno stanovništvo s Iranske visoravni koje karakterizira nomadski način života, dok se kasnije njeno značenje ograničilo na sjevernozapadna područja danas poznata kao Kurdistan.

U političkom kontekstu, cjelokupno kurdsko stanovništvo bilo je dijelom povijesne iranske nacije od starog vijeka do 17. stoljeća kada zapadne dijelove njihovog etničkog područja nepovratno prisvaja Osmansko Carstvo. Daljnja podjela osmanlijskog uslijedila je u 20. stoljeću pod utjecajem europskih kolonijalističkih sila Velike Britanije, Francuske i Rusije, pa je danas taj teritorij podijeljen između Turske, Iraka, Sirije i Armenije. Zbog turskog i arapskog nacionalizma Kurdi su često bili izloženi svim oblicima diskriminacije pa čak i genocida, a njihov se otpor projicirao kroz različite ideologije nacionalizma - paniranizma i iredentizma, u novije vrijeme i regionalizma.

Precizan broj ukupne kurdske populacije teško je utvrditi s obzirom na heterogenost vjerskih, jezičnih i zemljopisnih značajka, ali i zato što se njime često manipulira u političke svrhe. Procjene govore o 23 do 32 milijuna Kurda što ih čini najbrojnim iranskim narodom nakon Perzijanaca i Paštunaca, no broj govornika kurdskog jezika približno je upola manji. Razlozi ovog nesrazmjera ovise o povijesno-zemljopisnom kontekstu i može se raditi o nenasilnoj kulturološkoj difuziji (Azerbajdžan, Iran, Sirija) ili pak prisilnoj asimilaciji (Irak, Turska). Većina Kurda su muslimani (suniti i šijiti), a postoje i manje zajednice jesida, jarsana, kršćana i zoroastrijanaca.

(https://hr.wikipedia.org/wiki/...)

ilustracije: https://attack.hr/hr