U traganju za izgubljenom poezijom (Boris Maruna, Ljubomir Simović, Goran Babić)

osmislio Miljenko Jergović

O PROKLETIM PJESNICIMA

Ovog ponedjeljka najavljujemo intrigantan izbor pjesnika iz našeg ciklusa “U traganju za izgubljenom poezijom” koji je osmislio Miljenko Jergović.

On kaže da postoje pjesnici proroci i prokleti pjesnici.

Oni prvi često bivaju zaboravljeni nakon što istekne njihov zemaljski vijek, dok prokleti često znaju tvoriti povijest književnosti, odnosno pjesništva.

Zašto su u Jergovićevom izboru prokleti pjesnici Boris Maruna, Ljubomir Simović i Goran Babić saznat ćete kad poslušate današnju epizodu našeg traganja.

Pjesme za Vas čitaju: Alma Prica, Gordana Gadžić, Goran Grgić, Luka Dragić, Filip Vidović.

VIŠE O CIKLUSU "U TRAGANJU ZA IZGUBLJENOM POEZIJOM”

Tri ozloglašena pjesnika - Boris Maruna, Ljubomir Simović, Goran Babić

Boris Maruna bio je u vrijeme Jugoslavije politički emigrant, pripadnik onoga što se tada zvalo ekstremna neprijateljska emigracija. Ako bi građaninu pri prelasku granice policija pronašla njegovu knjigu, bio je to razlog za kaznenu prijavu, zatvorsku kaznu, gubitak građanskih prava. A onda ćemo 1991. u Borisu Maruni otkriti velikog pjesnika. I to će valjda biti jedini književni dobitak od ulaska u tobožnju demokraciju.

Ljubomir Simović srpski je pjesnik, rodom iz Užica, za Jugoslavije ozloglašen kao nacionalist, pjesnička knjiga Istočnice bila je početkom osamdesetih u središtu velikog političkog skandala, u devedesetima bio je uz demokratsku opoziciju, izvođeni je i čuveni dramski pisac, ali za nas je, naročito u Hrvatskoj i u Zagrebu, zatajeni, a pomalo i zabranjeni pjesnik. Njegova poezija, kao i Marunina, govori o suštini našega dvadesetog stoljeća.

Goran Babić jedan je od najprisutnijih hrvatskih pjesnika iz osamdesetih, prozivan kao kulturni komesar Stipe Šuvara, urednik novina za kulturu Oko, polemičar, proganjani i progonitelj. Godine 1991. bježi iz Zagreba u Beograd, i tada njegove knjige nestaju iz zagrebačkih knjižara, on nestaje iz svijesti cijele hrvatske kulture, njegove pjesme nisu više u antologijama, premda je i dalje jedan od najvažnijih živih hrvatskih pjesnika, a pritom i onaj pjesnik koji najčešće za svoju temu uzima Hrvatsku, njezinu povijest, povijesnu nevolju i narodni identitet.

(Miljenko Jergović)

ilustracija/video: https://rugantino.hr/